Krv je savršena tema ako želiš shvatiti kako tijelo zaista radi, ne samo kako izgleda rana ili igla.
Krv se sastoji od plazme (oko 55%) i krvnih stanica: eritrocita, leukocita i trombocita. Eritrociti nose kisik uz pomoć hemoglobina, leukociti brane tijelo od bakterija i virusa, trombociti omogućuju zgrušavanje, a plazma prenosi hormone, hranjive tvari, otpadne tvari i održava ravnotežu soli i pH.
Sad kad znaš “tko” pliva u tvojoj krvi, mogu ti pokazati kako svaki dio spašava život iz minute u minutu.
Sastav krvi: plazma i oblikovani elementi
Na prvu krv izgleda kao obična crvena juha, ali unutra se događa puno ozbiljniji „promet“ nego na Slavonskoj u ponedjeljak ujutro.
Otprilike 55% je plazma – to je ona žućkasta tekućina koju vidiš kad se rana malo „odvoji“. Plazma je skoro pa čista voda, oko 90%, ali u toj „vodi“ plivaju hranjive tvari, hormoni, lijekovi koje popiješ, pa čak i kofein iz prve kave. Kao Glovo za tvoje stanice: dostavlja što treba, odvozi ono što smeta.
Onih drugih 45% su formirani elementi – krvne stanice. Crvene nose kisik, bijele rješavaju „napadače“, a trombociti su hitna služba za krvarenje. U tvojih 5–6 litara krvi, stanice zauzmu oko 2 litre. Ostalo je plazma koja sve to drži u opticaju.
Kad sam prvi put vadio krv natašte, skoro sam se srušio. Tek mi je tada liječnica mirno objasnila: „Pa normalno da se osjećaš šuplje, pola tvog kisika i nutrijenata sad je u epruvetama.“
Praktično?
– Pij vodu, ne zbog „detoxa“, nego zato da plazma ne bude gusto blato.
– Ako si kronično umoran, zadihan uz stepenice i ledenih ruku, ne guglaj horoskop nego traži KKS (kompletnu krvnu sliku).
– Kod sporta, razmišljaj o krvi kao o opremi – bez dovoljno „tekuće“ plazme i zdravih crvenih stanica, džabe ti najskuplje Nike tenisice.
Građa i funkcije krvnih stanica
Kad pogledaš krvnu sliku, ne gledaš samo „neke brojke“ — gledaš mali tim koji ti doslovno drži život u prometu.
Prva liga su eritrociti. To su oni crveni, bez jezgre, kao mali taxi vozni park za kisik. Hemoglobin u njima hvata O₂ u plućima, odnese ga do svake stanice, a natrag pokupi CO₂. I tako oko 120 dana… pa u „mirovinu“ u slezeni i jetri.
Ako ti fali željeza, B12 ili folata, taj taxi-servis se raspadne i onda si umoran i kad se samo popneš na drugi kat.
Druga ekipa — leukociti. Granulociti, limfociti, monociti… birokracija imena, ali poanta je jasna: oni su ti osobna zaštitarska firma. Kad dobiješ temperaturu, to nisu „bakterije divljale“, to je tvoja vojska digla uzbunu.
Jednom sam ignorirao lagano snižene leukocite, a tjedan dana kasnije završio s upalom grla koja me prikovala doma. Od tad krvnu sliku shvaćam puno ozbiljnije.
I onda trombociti — mali majstori za hitne intervencije. Posiječeš se nožem za kruh, oni prvi stižu, zalijepe se, pozovu ostale faktore zgrušavanja i naprave „asfalt“ preko rane.
Sva ta ekipa nastaje u koštanoj srži kroz hematopoezu. Ako ti se nešto u nalazu ne sviđa, ne guglaš panično, nego odeš svom doktoru, usporediš stare nalaze, presložiš prehranu (više zelenog lisnatog, mesa, jaja) i po potrebi odradiš dodatnu obradu.
Krv jako rano šapne da nešto ne štima — samo je treba znati slušati.
Fizička i kemijska svojstva krvi
Znaš ono kad ti netko kaže: “Ma samo sam malo umoran”? A zapravo mu krv radi prekovremeno. Nije to nikakva bezlična crvena tekućina, više podsjeća na dobro uhodan gradski prijevoz — samo što nema štrajka, sve mora raditi savršeno.
U odrasloj osobi imaš oko 5–6 litara krvi. To ti je otprilike puna kantica boje kojom bi okrečio pola sobe. I to nije lagana “juice” varijanta — krv je gušća i teža od vode, viskoznost joj se vrti oko 3,5–5,4. Kad ti netko kaže da ti je “krv vruća”, nije daleko od istine: drži se između 36 i 40 °C. Fina, radna temperatura. pH je tek mrvicu lužnat, oko 7,3–7,5 — dovoljno da sve funkcionira, ali toliko osjetljivo da bi mali pomak mogao zakomplicirati stvar.
Plazma, onaj žućkasti dio koji često zaboravimo, zapravo je glavni “autoput”. Oko 90% je voda, a ostatak su proteini, elektroliti, nutrijenti… sve ono što bi u kuhinji bila mješavina ulja, začina i soli. Bez toga nema ni hormona, ni lijekova, ni kisika gdje treba.
Praktično gledano? Ako premalo piješ, krv ti postaje gušća — srce radi jače. Ako se pregrijavaš, mijenja se protok. Kad jednom to shvatiš, ona čaša vode i ona pauza na suncu prestanu biti “preporuka” i postanu — održavanje voznog parka.
Zgrušavanje krvi i održavanje homeostaze
Krv ti je, bez pretjerivanja, bolje organizirana od većine državnih službi. Čim se žila ošteti, nema vijećanja, nema papirologije — kreće hitna intervencija. U par sekundi aktivira se tzv. *protrombin-aktivator*, on pretvara protrombin u trombin, a trombin onda fibrinogen u fibrin.
I tu nastaje fora: fibrin je kao supertanka mreža, nešto između paučine i gaze. Ta mreža uhvati eritrocite, sve se zgusne i rana se “zaklopi” u 15–20 sekundi. Doslovno kao da si preko rupe zalijepio flaster, samo iznutra.
Sjećaš se kad si se porezao na nož dok si žurio s ručkom? Nisi ni stigao oprati dasku, a krv već prestaje teći. To nije “sreća”, to je fino uštimani sustav hemostaze. Trombociti, ti mali “majstori za sanaciju štete”, žive 4–8 dana i cijelo to vrijeme patroliraju, popravljaju mikropukotine i paze da ne procuriš gdje ne treba.
Praktično?
– Ako ti rana krvari *jako* dulje od par minuta, to više nije obična ogrebotina, već znak da zgrušavanje šteka — to se provjerava kod liječnika.
– Dugotrajni aspirin, alkohol, neki antibiotici… svi oni mogu “uspavati” trombocite, pa si skloniji modricama i krvarenju iz nosa.
Usput, dok sve to radi u pozadini, krv ti disciplinirano drži volumen, tlak i pH oko 7,3–7,5. Nema drame, nema najave — samo tiho održavanje reda, 24/7.
Zdravlje krvi, poremećaji i dijagnostički testovi
Krv je malo nezahvalan sustanar — radi 24/7, a ti je se sjetiš tek kad ti netko spomene vađenje u labosu u Vinogradskoj ili u lokalnom domu zdravlja.
Istina je ovakva: ako povremeno ne baciš *pogled ispod haube*, prođe ti puno toga ispod radara. Anemija se zna šuljati mjesecima; misliš da si samo “umoran od posla”.
Leukemija se u ranim fazama često vidi samo u nalazu. Hemofilija i drugi problemi sa zgrušavanjem pokažu zube tek kad je frka — operacija, vađenje zuba, nezgodan pad.
Ja sam, recimo, godinama ignorirao konstantan umor. Kava, dva Red Bulla i guraj dalje.
Tek kad sam na sistematskom napravio običnu krvnu sliku, ispostavilo se da mi željezo “šepa”. Par mjeseci terapije i odjednom više nisam zijevao u 15 h kao da sam kopao kanale.
Što zapravo trebaš pratiti?
- Krvna slika — broj eritrocita, leukocita, trombocita; temeljni “status izvještaj”.
- Testovi zgrušavanja (INR, PT, aPTT) — ključni ako uzimaš aspirin, varfarin ili imaš česte modrice.
- Specifični markeri za leukemiju — kad hematolog posumnja da nešto ozbiljnije stoji iza čudne krvne slike.
- Krvni tlak — mali, jeftini tlakomjer doma i već imaš bolji uvid nego pola čekaonice.
Poanta? Ne čekaš da ti tijelo viče. Daje ti šaptačeve signale u nalazima. Treba ih samo povremeno pročitati.
