Svatko tko je barem jednom sjedio u učionici i slušao lekciju o glagolskim vremenima vjerojatno se prisjeća trenutka kad mu je sve izgledalo pomalo… pa, zamršeno. Prezent, taj glagolski oblik koji vrtimo svakodnevno u rečenicama, nije samo još jedan termin koji treba zapamtiti za test, on je osnova svake komunikacije na hrvatskom jeziku. Kad kažeš “Idem u školu” ili “Volim matematiku”, upravo koristiš prezent. I bez toga, ne bi mogao ni reći što ti se događa sada.
Prezent je glagolsko vrijeme koje označava radnju, stanje ili zbivanje koje se odvija u trenutku govora, odnosno sada. Koristimo ga za svakodnevne radnje (“Pijem sok”), opće istine (“Sunce grije”), dogovorene buduće radnje (“Sutra putujemo”) i čak za pripovijedanje prošlih događaja (“Uđem u sobu i vidim sve to”)[3][4].
Problem nastaje kad učenici pokušaju shvatiti prezent kroz dugačke tablice, zbunjujuće nastavke i gomilu iznimaka koje im nitko ne objasni na razumljiv način. Zato ćeš u ovom vodiču dobiti baš ono što ti treba, jasna, detaljna objašnjenja, praktične primjere i savjete koji će ti pomoći da prezent svladaš brzo i temeljito, bez gomile zbuke.
Što Je Prezent i Zašto Je Važan?
Jednostavna Definicija Prezenta
Prezent je glagolski oblik koji nam omogućuje da govorimo o onome što se događa upravo u ovom trenutku. Kad kažeš “Pišem domaću zadaću”, jasno si stavio do znanja da to radiš sada, u sadašnjem trenutku. Čim se nešto događa dok govoriš, prezent je tu da to opiše.
Međutim, prezent nije ograničen samo na ovaj trenutak. On može izraziti i općenite istine, stvari koje vrijede neovisno o vremenu. Rečenica “Zemlja se okreće oko Sunca” nije samo trenutna radnja: to je činjenica koja uvijek vrijedi[3]. Zato prezent ima široku primjenu u svakodnevnom govoru i pisanju.
U najjednostavnijoj definiciji: prezent je glagolsko vrijeme koje označava da se neka radnja odvija sada ili da opisuje opću istinu. I bez toga, komunikacija bi bila… pa, neizvediva. Pokušaj zamisliti da ne možeš reći “Volim limunade” ili “Ne razumijem zadatak”, sve bi moralo biti opisano kroz prošlost ili budućnost, što bi bilo jako čudno.
Prezent je, dakle, temeljna gramatička kategorija koju koristimo konstantno, često i ne razmišljajući o tome. No, da bi ga pravilno tvorio i prepoznavao, vrijedi razumjeti kako on funkcionira u različitim kontekstima.
Kada Koristimo Prezent u Svakodnevnom Govoru
Kad se prvi put uči o prezentu, često se dobije dojam da je on samo za opis toga što radiš baš sad, ali to je samo dio priče.
Najočitija upotreba prezenta je za opis trenutnih radnji. “Pišem poruku”, “Učim za ispit”, “Gledam film”, sve su to situacije u kojima prezent ima glavnu ulogu. U svakoj od tih rečenica, radnja se događa dok govoriš.
Ali, prezent koristimo i za opće istine i činjenice koje ne ovise o vremenu. Recimo, “Voda vrije na 100 stupnjeva Celzija” ili “Ljudi disišu kisik”, to su tvrdnje koje vrijede uvijek, ne samo u ovom trenutku[3]. Zato je prezent prikladan za izražavanje takvih činjenica.
Još jedan zanimljiv slučaj je upotreba prezenta za dogovorene ili planirane buduće radnje. Kad kažeš “Sutra putujem u Zagreb”, tehnički govoriš o budućnosti, ali koristiš prezent. To je uobičajeno u svakodnevnom govoru, posebno kad je radnja već dogovorena ili sigurna[4].
I na kraju, postoji nešto što se zove historijski prezent, stilsko sredstvo u kojem se prošle radnje pripovijedaju u prezentu da bi priča bila življa i dramatičnija. “Uđem u sobu i vidim da je sve polomljeno”, iako je to prošlost, prezent stvara dojam neposrednosti[3][4].
Znači, prezent nije samo “sada”. On pokriva mnogo više situacija, od činjenica do buduće sigurnosti, i zato je njegovo razumijevanje toliko važno. Bez njega, nemaš alat za većinu komunikacijskih potreba u hrvatskom jeziku.
Kako Prepoznati Prezent u Rečenici
Ključne Riječi i Signali Za Prezent
Kad čitaš tekst ili slušaš nekoga, često možeš prepoznati prezent pomoću određenih signalnih riječi koje ga “izdaju”. To su uglavnom prijedlozi vremena koji jasno ukazuju na sadašnjost ili trajanje.
Neke od najčešćih signalnih riječi za prezent su: sada, trenutno, upravo, uvijek, često, ponekad, svaki dan, svako jutro[3]. Kad u rečenici vidiš jednu od tih riječi, velika je vjerojatnost da će glagol biti u prezentu. Primjeri: “Sada učim” ili “Svako jutro trčim”.
Međutim, prezent se ne oslanja uvijek na te signalne riječi, ponekad kontekst i sama glagolska forma govore dovoljno. Ako nema ekspicitne oznake vremena (tipa “jučer” ili “sutra”), najčešće je riječ o prezentu.
Prema tome, ako želiš brzo prepoznati prezent, obrati pažnju na:
- Signalne riječi vezane uz sadašnjost
- Glagolske nastavke tipične za prezent (o kojima ćemo pričati detaljnije u sljedećem dijelu)
- Kontekst rečenice, govori li se o trenutnim ili općim činjenicama?
Razlika Između Prezenta i Drugih Glagolskih Vremena
Jedan od najvećih izazova za učenike jest razlikovanje prezenta od ostalih glagolskih vremena, pogotovo perfekta i futura.
Perfekt je glagolsko vrijeme koje izražava prošle radnje. Sastoji se od pomoćnog glagola (biti u prezentu) i glagolskog pridjeva radnog (npr. učio, radio, bio). Primjer: “Ja sam učio” ili “On je pisao”. Odmah se vidi razlika, perfekt ima dva dijela, dok prezent obično ima samo jedan oblik[2][3].
Futur I označava buduće radnje i obično se tvori pomoću oblika glagola htjeti (skraćeno: ću, ćeš…) i infinitiva ili pomoćnog glagola i glagolskog pridjeva radnog. Primjer: “Ja ću učiti” ili “Oni će doći”. Ovdje je jasna naznaka budućnosti, dok prezent takvu naznaku nema[2][3].
Prema tome:
- Prezent → Govori o sadašnjosti ili općim istinama: jednočlan oblik (npr. učim).
- Perfekt → Govori o prošlosti: dvočlan oblik (npr. jesam učio).
- Futur → Govori o budućnosti: sadrži oblike glagola htjeti (npr. ću učiti).
Kad se jednom nauči prepoznati tu strukturu, razlikovanje postaje puno lakše. I zato je važno vježbati na rečenicama, podvlačiti prezente, perfekte i future, te uspoređivati njihovu formu i značenje[10].
Tvorba Prezenta – Korak po Korak
Infinitiv i Osnova Glagola: Kako Doći do Prezentske Osnove
Da bi pravilno tvorili prezent, najprije moramo razumjeti infinitiv i prezentsku osnovu glagola. Infinitiv je osnovni, neodređeni oblik glagola, onaj koji završava na -ti (npr. slušati, nositi, peći, čuti)[1][4].
No, za tvorbu prezenta, ne koristiš cijeli infinitiv. Moraš prvo izdvojiti prezentsku osnovu, koja se dobiva tako da skineš završetak -ti s infinitiva i, ovisno o glagolu, prilagodiš preostali dio.
Primjeri:
- slušati → ukloniš -ti → ostane sluša-
- nositi → ukloniš -ti → ostane nosi-
- peći → ukloniš -ti → ostane peč- (osnova se mijenja zbog palatalizacije)
- čuti → ukloniš -ti → ostane ču-[1][4]
Kod nekih glagola, posebno onih s nesuglasničkim promjenama, osnova može biti malo drugačija od one koju bi dobio jednostavnim skidanjem -ti. Zato je važno naučiti osnove najčešćih glagola.
Praktičan trik: Kad naučiš infinitiv i treću osobu jednine prezenta (npr. on sluša, on nosi), možeš lakše prepoznati prezentsku osnovu za sve ostale osobe.
Prezentske Nastavke za Sve Osobe (Ja, Ti, On/Ona, Mi, Vi, Oni/One)
Nakon što dobiješ prezentsku osnovu, trebaš joj dodati odgovarajuće nastavke ovisno o vrsti prezenta i gramatičkoj osobi (ja, ti, on/ona, mi, vi, oni/one)[2][4].
Postoje tri glavne vrste prezenta:
- A-prezent (nastavci na -am, -aš, -a…)
- E-prezent (nastavci na -em, -eš, -e…)
- I-prezent (nastavci na -im, -iš, -i…)
Ovo su nastavci za A-prezent (primjer: slušati → slušam):
| Osoba | Nastavak | Primjer (slušati) |
|---|---|---|
| ja | -am | slušam |
| ti | -aš | slušaš |
| on/ona/ono | -a | sluša |
| mi | -amo | slušamo |
| vi | -ate | slušate |
| oni/one/ona | -aju | slušaju |
Za I-prezent (primjer: nositi → nosim):
| Osoba | Nastavak | Primjer (nositi) |
|---|---|---|
| ja | -im | nosim |
| ti | -iš | nosiš |
| on/ona/ono | -i | nosi |
| mi | -imo | nosimo |
| vi | -ite | nosite |
| oni/one/ona | -e | nose |
Za E-prezent (primjer: peći → pečem):
| Osoba | Nastavak | Primjer (peći) |
|---|---|---|
| ja | -em | pečem |
| ti | -eš | pečeš |
| on/ona/ono | -e | peče |
| mi | -emo | pečemo |
| vi | -ete | pečete |
| oni/one/ona | -u | peku |
Ovi nastavci su ključ za pravilnu tvorbu prezenta, jednom kad ih naučiš napamet, moći ćeš konjugirati većinu glagola bez problema[2][4].
Praktični Primjeri: Tvorba Prezenta od Najčešćih Glagola
Sad kad znamo pravila, vrijeme je za praksu.
Primjer 1: slušati (A-prezent)
- Infinitiv: slušati
- Osnova: sluša-
- Prezent:
- ja slušam
- ti slušaš
- on/ona/ono sluša
- mi slušamo
- vi slušate
- oni/one/ona slušaju
Primjer 2: nositi (I-prezent)
- Infinitiv: nositi
- Osnova: nosi-
- Prezent:
- ja nosim
- ti nosiš
- on/ona/ono nosi
- mi nosimo
- vi nosite
- oni/one/ona nose
Primjer 3: peći (E-prezent)
- Infinitiv: peći
- Osnova: peč-
- Prezent:
- ja pečem
- ti pečeš
- on/ona/ono peče
- mi pečemo
- vi pečete
- oni/one/ona peku
Primjer 4: čuti (E-prezent s promjenom)
- Infinitiv: čuti
- Osnova: ču-
- Prezent:
- ja čujem
- ti čuješ
- on/ona/ono čuje
- mi čujemo
- vi čujete
- oni/one/ona čuju
Obrati pažnju na to da se kod glagola čuti osnova mijenja, dodaje se -j- između osnove i nastavka. To je česta pojava kod glagola koji završavaju na samoglasnik[1][4].
Ovi primjeri pokrivaju najčešće vrste prezenta. Jednom kad savladaš ove obrasce, moći ćeš tvoriti prezent praktički bilo kojeg glagola, osim onih nepravilnih, kojima ćemo se posvetiti u sljedećem dijelu.
Vrste Glagola i Njihova Konjugacija u Prezentu
E-Prezent: Glagoli Sa Nastavkom -em
E-prezent je jedna od tri glavne vrste prezenta u hrvatskom jeziku. Prepoznajemo ga po nastavcima koji počinju na -e- (npr. -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u)[1][2].
Glagoli koji pripadaju E-prezentu najčešće su oni koji u infinitivu završavaju na -ći ili -sti, ili imaju promjene osnove koje rezultiraju nastavkom na -e-. Primjeri uključuju: peći, reći, vući, ići, rasti, plesti.
Uzmimo glagol peći kao primjer:
- ja pečem
- ti pečeš
- on/ona peče
- mi pečemo
- vi pečete
- oni/one peku
Ili glagol reći:
- ja rečem (rjeđe: kažem)
- ti rečeš
- on/ona reče
- mi rečemo
- vi rečete
- oni/one reku
Kod nekih glagola, osnova može doživjeti promjenu zbog palatalizacije ili drugih glasovnih pravila. Zato je važno zapamtiti neke najčešće oblike ili ih često koristiti u rečenicama da bi ti “ušli u uho”.
I-Prezent: Glagoli Sa Nastavkom -im
I-prezent je najčešća vrsta prezenta, a prepoznaje se po nastavcima -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e[2][4].
Većina glagola koji u infinitivu završavaju na -iti pripada ovoj skupini. Primjeri: nositi, voziti, misliti, vidjeti, govoriti.
Primjer s glagolom nositi:
- ja nosim
- ti nosiš
- on/ona nosi
- mi nosimo
- vi nosite
- oni/one nose
Primjer s glagolom vidjeti (ovdje dolazi do promjene osnove):
- ja vidim
- ti vidiš
- on/ona vidi
- mi vidimo
- vi vidite
- oni/one vide
Zapazi da je u prvoj osobi množine nastavak -imo, a u trećoj osobi množine -e, to je specifično za I-prezent i jedan od najsigurnijih načina da ga prepoznaš.
A-Prezent: Glagoli Sa Nastavkom -am
A-prezent obuhvaća glagole čiji nastavci počinju samoglasnikom a: -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju[1][2].
U ovu skupinu spadaju glagoli koji u infinitivu najčešće završavaju na -ati ili -avati. Primjeri: slušati, čitati, pisati, pitati, davati.
Glagol slušati kao primjer:
- ja slušam
- ti slušaš
- on/ona sluša
- mi slušamo
- vi slušate
- oni/one slušaju
Glagol čitati:
- ja čitam
- ti čitaš
- on/ona čita
- mi čitamo
- vi čitate
- oni/one čitaju
A-prezent je relativno jednostavan jer obično nema puno promjena osnove, samo dodaš nastavak na osnovu.
Nepravilni Glagoli: Biti, Htjeti, Moći i Drugi
Nepravilni glagoli su oni koji ne slijede standardne obrasce, njihovi oblici prezenta često se razlikuju od infinitiva i mogu imati potpuno drugačije osnove.
Najvažniji nepravilni glagol je biti. Prezent glagola biti ima dva oblika: dugi i kratki[1][2].
Dugi oblik:
- ja jesam
- ti jesi
- on/ona jest (ili jeste)
- mi jesmo
- vi jeste
- oni/one jesu
Kratki (naglasni) oblik:
- ja sam
- ti si
- on/ona je
- mi smo
- vi ste
- oni/one su
Kratki oblici se obično koriste u svakodnevnom govoru i nakon drugih riječi u rečenici (npr. “Ja sam učenik”).
Glagol htjeti također je nepravilan:
- ja hoću (ili ću)
- ti hoćeš (ili ćeš)
- on/ona hoće (ili će)
- mi hoćemo (ili ćemo)
- vi hoćete (ili ćete)
- oni/one hoće (ili će)
Kratki oblici (ću, ćeš…) se koriste za tvorbu futura.
Glagol moći:
- ja mogu
- ti možeš
- on/ona može
- mi možemo
- vi možete
- oni/one mogu
Glagol imati (također nepravilan u nekim oblicima):
- ja imam
- ti imaš
- on/ona ima
- mi imamo
- vi imate
- oni/one imaju
Ove glagole moraš zapamtiti napamet jer se ne uklapaju u standardne obrasce. Dobar način je vježbati ih u rečenicama svakodnevno, npr. “Ja sam u školi”, “Ona može doći”, “Mi imamo test”[1][2].
Česte Greške Pri Korištenju Prezenta i Kako Ih Izbjeći
Miješanje Prezentske Osnove i Infinitiva
Jedna od najčešćih grešaka koju učenici prave jest korištenje infinitiva umjesto prezenta, ili obrnuto. To se događa kad učenik još nije dovoljno automatizirao razliku između osnovnog oblika glagola i njegovih prezentskih oblika.
Primjer greške: “Ja slušati glazbu” umjesto “Ja slušam glazbu”.
Infinitiv (slušati) je neodređeni oblik: on nam govori što je radnja, ali ne i tko je izvodi niti kada. Prezent (slušam) daje te informacije.
Kako izbjeći? Zapamti da glagol u rečenici mora biti konjugiran, mora imati osobu i vrijeme. Ako vidiš glagol koji završava na -ti, to je infinitiv, provjeravaj uvijek je li on na pravom mjestu (npr. uz pomoćni glagol ili kao dio futura)[1][4].
Pogreške u Nastavcima Za Različite Osobe
Druga česta pogreška je zamjena nastavaka, npr. kad učenik napiše “ti slušas” umjesto “ti slušaš”, ili “oni slušaje” umjesto “oni slušaju”.
Ove greške najčešće nastaju jer se nastavci miješaju između različitih vrsta prezenta (A, E, I), ili zbog nepažnje pri pisanju.
Neke tipične zamjene:
- ti slušaš → pogrešno: ti slušas (nepostojanje š)
- oni slušaju → pogrešno: oni slušaje (miješanje s I-prezentom)
- on nosi → pogrešno: on nosit (dodavanje infinitivnog nastavka)
Kako izbjeći? Nauči tablice nastavaka napamet za sve tri vrste prezenta. Piši ih više puta, reci naglas, koristi ih u vlastitim rečenicama. Jednom kad ti nastavci postanu automatski, greške će nestati[2][4].
Kad Ne Treba Koristiti Prezent
Prezent nije jedino glagolsko vrijeme, i važno je znati kada ne treba biti korišten.
Ne koristiš prezent kada:
- Govoriš o radnji koja se dogodila u prošlosti (osim ako koristiš historijski prezent u pripovijedanju). Za prošlost koristiš perfekt ili aorist, npr. “Ja sam učio” umjesto “Ja učim” (ako je radnja bila jučer).
- Govoriš o radnji koja će se dogoditi u budućnosti (osim dogovorenih radnji). Za budućnost obično koristiš futur, npr. “Ja ću učiti sutra” umjesto “Ja učim sutra” (osim ako je dogovoreno).
- Opisuješ radnju koja je trajala ili se događala u prošlosti, tu koristiš imperfekt (manje često u svakodnevnom govoru, ali važno za pismenu komunikaciju).
Zapamti: prezent je za sada, opće istine ili dogovoreno u budućnosti. Za sve ostalo, postoje druga vremena[2][3].
Vježbe i Savjeti Za Brže Učenje
Jednostavne Vježbe Za Početak
Kad počinješ učiti prezent, najbolje je krenuti s jednostavnim vježbama koje ti pomažu zapamtiti osnove.
Vježba 1: Podvlačenje prezenta u tekstu
Uzmi bilo koji tekst (priču, članak, udžbenik) i podvuci sve glagole u prezentu. To ti pomaže razviti “oko” za prepoznavanje prezentskih oblika[10].
Vježba 2: Ispunjavanje praznina
Napiši rečenice s prazninama umjesto glagola, pa ih popuni prezentskim oblicima. Primjer:
- “Ja _______ (slušati) glazbu.”
- “Oni _______ (nositi) torbe.”
Provjeri svoje odgovore s rješenjima.
Vježba 3: Samostalna konjugacija
Odaberi pet glagola (npr. pisati, voziti, jesti, ići, gledati) i konjugiraj ih za sve osobe u prezentu. Napiši ih u tablicu.
Ovakve vježbe možeš raditi svakodnevno, pet do deset minuta dnevno dovoljno je za značajan napredak.
Kako Vježbati Prezent u Svakodnevnom Životu
Najbrži način da naučiš prezent jest da ga aktivno koristiš, ne samo u vježbama, nego u stvarnom govoru i pisanju.
Ovo su neki trikovi:
- Piši dnevnik na hrvatskom: Svaki dan napiši par rečenica o tome što radiš, što vidiš, što osjećaš, naravno, u prezentu. Npr. “Danas učim prezent. Osjećam se… itd.”
- Razgovaraj naglas: Kad si sam, opiši naglas ono što radiš. “Ja pijem sok. Sjedim za stolom. Gledam kroz prozor.” Zvuči čudno, ali jako pomaže, jezik postaje automatizam.
- Koristi aplikacije ili kartice: Napravi flash kartice (ili koristi aplikacije poput Anki) s infinitivom s jedne strane i prezentskim oblicima s druge.
- Čitaj naglas: Kad god naiđeš na tekst na hrvatskom, čitaj ga naglas i obrati pažnju na glagole, to jača tvoju intuiciju za prezent.
Što više vježbaš, to će ti prezent biti prirodniji.
Trikovi Za Pamćenje Nepravilnih Oblika
Nepravilni glagoli su izazov zato što ne prate uobičajene obrasce, ali postoje trikovi za lakše pamćenje.
Trik 1: Grupe sličnih glagola
Grupiranje glagola koji imaju slične oblike olakšava pamćenje. Primjer:
- Glagoli s promjenom osnove: moći → mogu, teći → teku, reći → reku
- Glagoli s kratkim oblicima: biti → sam, htjeti → ću
Trik 2: Rime i asocijacije
Smisli rimovane ili šaljive rečenice koje ti pomažu zapamtiti oblike. Primjer: “Ja hoću, ti hoćeš, svi hoćemo što volimo.”
Trik 3: Korištenje rečenica
Zapamti cijelu rečenicu, a ne samo izolirani oblik. Npr. “Ja sam učenik” (oblik sam od glagola biti) zvuči prirodnije nego samo “sam”.
Trik 4: Ponavljanje
Nepravilne oblike moraš jednostavno zapamtiti, nema prečaca. Ali, što ih češće koristiš, to brže postaju automatski. Svaki dan prođi kroz najčešće nepravilne glagole i reci ih naglas[1][2].
Testiranje Svog Znanja: Provjeri Koliko Si Naučio
Primjeri Zadataka Kakvi Se Pojavljuju na Testovima
Testovi iz hrvatskog jezika često uključuju zadatke koji provjeravaju tvoje razumijevanje prezenta, od prepoznavanja do tvorbe.
Tip zadatka 1: Prepoznavanje glagolskog vremena
Dobije se rečenica ili odlomak teksta, a zadatak je identificirati glagole u prezentu i podvući ih ili napisati njihov infinitiv.
Primjer:
“Marko čita knjigu dok Ana sluša glazbu. Oni vole večeri u miru.”
Odgovor: Glagoli u prezentu su čita, sluša, vole.
Tip zadatka 2: Tvorba prezenta
Dobije se infinitiv glagola i osoba (npr. pisati – ja), a zadatak je napisati prezentski oblik.
Primjer:
- nositi – ti → nosiš
- biti – mi → jesmo / smo
- moći – oni → mogu
Tip zadatka 3: Ispravke grešaka
U rečenici je namjerno napravljena greška (npr. pogrešan nastavak ili vrijeme), a zadatak je ispraviti ju.
Primjer:
“Ja slušas glazbu.” → Ispravak: “Ja slušam glazbu.”
Tip zadatka 4: Popunjavanje praznina u tekstu
U tekstu nedostaju glagoli: učenik mora popuniti praznine s odgovarajućim prezentskim oblikom.
Ovi zadaci su standardni i dobro je vježbati ih prije provjere znanja[10].
Kako Pristupiti Pismenoj Provjeri Prezenta
Kad se spremaš za test ili pismenu provjeru, postoji nekoliko koraka koji ti mogu olakšati pripremu i poboljšati rezultat.
Korak 1: Prođi kroz teoriju
Ponovi osnovna pravila, vrste prezenta (A, E, I), nastavke, nepravilne glagole. Napravi si sažetak ili shemu koju možeš brzo pregledati prije testa.
Korak 2: Vježbaj na primjerima
Ne dovoljno je samo čitati teoriju, moraš aktivno rješavati zadatke. Koristi vježbenice, online izvore ili napravi vlastite primjere.
Korak 3: Simuliraj testnu situaciju
Postavi si vremenska ograničenja i riješi nekoliko zadataka kao da si na testu. To ti pomaže privići se pritisku i brzini.
Korak 4: Provjeri greške
Nakon što riješi zadatke, provjeri odgovore i analiziraj greške. Što si pogriješio? Zašto? Kako možeš izbjeći tu grešku sljedeći put?
Korak 5: Pitaj za pomoć
Ako nešto ne razumiješ, nemoj se ustručavati pitati nastavnika, roditelje ili prijatelje. Ponekad jednostavno objašnjenje može razjasniti sve.
Pripremom i praksom, i malo samopouzdanja, provjera prezenta postaje puno manje strašna[10].
