Pluskvamperfekt – samo spominjanje tog imena dovoljno je da kod većine učenika izazove blago znojenje i neizbježno pitanje “Čemu to uopće služi?” Ako si ovdje jer ti gramatika hrvatskog jezika zadaje glavobolju, a termin “prošlije od prošlog” zvuči kao loša šala – znaj da nisi sam.
Pluskvamperfekt je glagolsko vrijeme koje označava radnju koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti. Gradi se kombinacijom pomoćnog glagola “biti” u perfektu (bio, bila, bili) ili imperfektu (bijah, bijaše, bijahu) i glagolskog pridjeva radnog. Koristimo ga kada želimo pokazati jasan vremenski redoslijed događaja u prošlosti.
Ovaj tekst pokriva sve što trebaš znati: od jasnog objašnjenja kada i zašto koristimo pluskvamperfekt, preko potpune formule za tvorbu, do praktičnih primjera i vježbi koje će ti pomoći da konačno shvatiš ovo važno glagolsko vrijeme.
Što Je Pluskvamperfekt i Zašto Ti Treba?
Pluskvamperfekt zvuči kompliciranije nego što jest. Zapravo, radi se o alatu koji ti omogućava da precizno poredaš događaje u prošlosti – pokazuje što se dogodilo prije nečeg drugog što se također dogodilo u prošlosti.
Zamislite vremensku liniju: na njoj imaš točku A (najstarija radnja) i točku B (novija radnja, ali i dalje u prošlosti). Pluskvamperfekt opisuje točku A. Primjer? “Kad sam stigao kući (točka B), mama je već bila skuhala ručak (točka A).” Ručak je bio gotov prije tvog dolaska.
Ovo vrijeme nije nešto što ćeš koristiti svaki dan u razgovoru s prijateljima, ali u školskim sastavima, analizama književnih tekstova ili kad pripovijedaš složeniju priču – tu postaje nezamjenjivo.
Kada Koristimo Pluskvamperfekt u Hrvatskom Jeziku
Pluskvamperfekt se koristi u specifičnim situacijama:
Kada želimo naglasiti da se jedna radnja dogodila prije druge prošle radnje. To je njegov glavni zadatak. Recimo da pišeš sastav o svom danu: “Bio sam tužan jer sam izgubio novčanik.” Ovdje je perfekt dovoljan. Ali ako želiš dodati dodatnu informaciju: “Bio sam tužan jer sam bio izgubio novčanik još ujutro” – sada si precizirao kada se gubitak dogodio u odnosu na tvoju tugu.
U pripovijedanju i književnosti. Književnici obožavaju pluskvamperfekt jer im omogućava dubinu i složenost u strukturi priče. U udžbenicima ćeš često naići na rečenice poput: “Junakinja je bila zaključala vrata prije nego što je netko pokucao.”
U formalnim ili akademskim tekstovima. Kada pišeš izvještaj, esej ili analizu, pluskvamperfekt ti pomaže da jasno strukturiraš vremenski slijed i pokažeš da znaš precizno izraziti odnose među radnjama.
Kada koristimo izraze poput “prije nego što”, “već”, “nikad prije”. Ovi signali često ukazuju da treba upotrijebiti pluskvamperfekt. “Nikad prije nisam bio vidio tako nešto” – ovdje se radnja gledanja događa u prošlosti koja prethodi trenutku pričanja.
Razlika Između Perfekta i Pluskvamperfekta (Najčešća Zabuna.)
Ovo je mjesto gdje mnogi zablokiraju. Perfekt i pluskvamperfekt djeluju slično, ali služe različitim svrhama.
Perfekt – govori o radnji koja se dogodila u prošlosti. Točka. “Pročitao sam knjigu.” Ne zanima nas odnos prema drugim radnjama.
Pluskvamperfekt – govori o radnji koja se dogodila prije neke druge prošle radnje. “Bio sam pročitao knjigu prije nego što je profesor dao test.” Ovdje vidimo da je čitanje bilo završeno prije testa.
Najlakši način da zapamtiš? Perfekt = obična prošlost. Pluskvamperfekt = “prošlije od prošlog”.
Još jedan primjer za usporedbu:
- Perfekt: “Ana je otišla u kino.”
- Pluskvamperfekt: “Ana je bila otišla u kino prije nego što sam je nazvao.”
U prvoj rečenici samo konstatiramo da je Ana otišla. U drugoj rečenici naglašavamo da je njezin odlazak bio prije tvog poziva – dakle imamo dvije radnje u prošlosti, a pluskvamperfekt označava onu raniju.
Kako Se Gradi Pluskvamperfekt – Jednostavna Formula
Gradnja pluskvamperfekta nije magija. Radi se o tome da pravilno spoji dva dijela – i gotovo si.
Formula: pomoćni glagol “biti” (u perfektu ili imperfektu) + glagolski pridjev radni
To je to. Nema skrivenih zamki, nema dodatnih komplikacija. Sad idemo korak po korak.
Korak 1: Pomoćni Glagol ‘Biti’ u Perfektu (Bijah, Bijaše…)
Prvi dio formule je pomoćni glagol “biti”. Možeš ga koristiti u dva oblika: perfekt ili imperfekt. U praksi, perfekt je češći i jednostavniji, pa ćemo se fokusirati na njega.
Pomoćni glagol “biti” u perfektu:
- ja sam bio / bila
- ti si bio / bila
- on/ona/ono je bio / bila / bilo
- mi smo bili / bile
- vi ste bili / bile
- oni/one/ona su bili / bile / bila
Kao što vidiš, oblik se mijenja prema rodu (muški, ženski, srednji) i broju (jednina, množina). To je logično – kao i kod svih drugih pridjeva u hrvatskom.
Pomoćni glagol “biti” u imperfektu (rjeđe korišten, ali ponekad ga srećeš u književnosti):
- ja bijah / bih bio
- ti bijaše / bijaše bio
- on/ona bijaše / bijaše bio/bila
- mi bijasmo / bijasmo bili
- vi bijaste / bijaste bili
- oni bijahu / bijahu bili
Imperfekt zvuči arhaično i teško ga je susresti u svakodnevnom govoru ili školskim tekstovima, ali dobro je znati da postoji. Za tvoje potrebe – drži se perfektnih oblika.
Korak 2: Glagolski Pridjev Radni – Kako Ga Pravilno Napraviti
Drugi dio formule je glagolski pridjev radni. To je oblik glagola koji već koristiš kada tvorit perfekt – samo što ćeš ga sada spojiti s pomoćnim “biti” u perfektu.
Kako se tvori glagolski pridjev radni?
Od infinitiva glagola ukloniš završetak i dodaš odgovarajući pridjevni nastavak:
Muški rod:
- jednina: -o (pisao, čitao, radio)
- množina: -li (pisali, čitali, radili)
Ženski rod:
- jednina: -la (pisala, čitala, radila)
- množina: -le (pisale, čitale, radile)
Srednji rod:
- jednina: -lo (pisalo, čitalo, radilo)
- množina: -la (pisala, čitala, radila)
Primjer s glagolom “pročitati”:
- muški jednina: pročitao
- ženski jednina: pročitala
- srednji jednina: pročitalo
- muški množina: pročitali
- ženski množina: pročitale
- srednji množina: pročitala
Pridjev se mora slagati s rodom i brojem subjekta. To je ključno – ako kažeš “ona je bio” umjesto “ona je bila”, odmah se čuje greška.
Kompletan Obrazac – Stavi Sve Zajedno
Sad kada imaš oba dijela, spojimo ih.
Primjer s glagolom “pisati”:
- Ja sam bio pisao (muški).
- Ja sam bila pisala (ženski).
- Ti si bio pisao (muški).
- Ti si bila pisala (ženski).
- On je bio pisao.
- Ona je bila pisala.
- Mi smo bili pisali (muški ili mješovita grupa).
- Mi smo bile pisale (samo ženski).
- Vi ste bili pisali.
- Oni su bili pisali.
- One su bile pisale.
Primjer u rečenici:
“Marko je bio završio zadaću prije nego što je učiteljica došla u razred.”
- Pomoćni glagol u perfektu: je bio
- Glagolski pridjev radni: završio
- Rezultat: je bio završio (pluskvamperfekt)
Još jedan:
“Ana i Petra su bile naučile lekciju prije testa.”
- Pomoćni glagol: su bile
- Glagolski pridjev radni: naučile
- Rezultat: su bile naučile
Kao što vidiš, formula je jednostavna – samo trebaš paziti na slaganje roda i broja.
Primjeri Pluskvamperfekta s Različitim Glagolima
Teorija je jedno, ali praktični primjeri su ono što ti zaista pomaže da shvatiš kako stvari funkcioniraju. Prođimo kroz različite vrste glagola.
Glagoli na -ati (Čitati, Pisati, Raditi)
Ovo su najčešći i najjednostavniji glagoli u hrvatskom. Njihov glagolski pridjev radni se tvori lako.
Čitati:
- Ja sam bio čitao tu knjigu prije nego što si mi je preporučio. (muški)
- Ona je bila čitala roman prije nego što je film izašao. (ženski)
Pisati:
- Mi smo bili pisali sastav prije nego što je profesor stigao.
- Vi ste bili pisali poruke cijelu noć.
Raditi:
- Oni su bili radili zadaću prije večere.
- Marta je bila radila na projektu tjednima prije prezentacije.
Gledati:
- Nisam bio gledao tu seriju prije nego što si mi ju spomenuo.
Glagoli na -iti (Govoriti, Učiti, Vidjeti)
Glagoli na -iti imaju nešto drugačiju strukturu pridjeva, ali princip ostaje isti.
Govoriti:
- On je bio govorio istinu.
- Oni su bili govorili o tome prije sastanka.
Učiti:
- Ja sam bio učio taj gradivo prije ispita.
- One su bile učile njemački prije putovanja u Beč.
Vidjeti:
- Ti si bio vidio taj film prije mene.
- Mi smo bili vidjeli znak upozorenja, ali ga nismo shvatili ozbiljno.
Dobiti:
- Ana je bila dobila poruku prije nego što je izašla iz kuće.
Završiti:
- Učenici su bili završili projekt tjedan dana ranije.
Nepravilni Glagoli (Ići, Doći, Moći)
Nepravilni glagoli su trik pitanje jer se njihov glagolski pridjev radni ne tvori po uobičajenim pravilima. Moraš ih zapamtiti.
Ići:
- Glagolski pridjev radni: išao, išla, išli, išle
- Primjer: “Oni su bili išli na izlet prije nego što je počela kiša.”
Doći:
- Glagolski pridjev radni: došao, došla, došli, došle
- Primjer: “Kad sam stigao, oni su već bili došli.”
Moći:
- Glagolski pridjev radni: mogao, mogla, mogli, mogle
- Primjer: “Nisam bio mogao riješiti taj zadatak sam.”
Htjeti:
- Glagolski pridjev radni: htio, htjela, htjeli, htjele (ili hteo, htela u nekim dijalektima)
- Primjer: “Ona je bila htjela doći na zabavu, ali nije mogla.”
Reći:
- Glagolski pridjev radni: rekao, rekla, rekli, rekle
- Primjer: “On je bio rekao sve što je mislio.”
Kod nepravilnih glagola nema prečaca – trebaš ih uvježbati i zapamtiti kroz primjere.
Povratni Glagoli u Pluskvamperfektu (Vratiti Se, Prisjećati Se)
Povratni glagoli dodaju povratnu česticu “se” ili “si”, ali struktura pluskvamperfekta ostaje ista.
Vratiti se:
- Ja sam se bio vratio kući prije ponoći.
- Ona se bila vratila iz škole kad je počela kiša.
Prisjećati se:
- Mi smo se bili prisjećali starih dana.
Sjetiti se:
- On se bio sjetio da je ostavio ključeve u autu.
Umoriti se:
- Vi ste se bili umorili prije nego što je trka počela.
Povratna čestica “se” ili “si” uvijek dolazi odmah iza pomoćnog glagola ili na početku rečenice, ovisno o strukturi – ali pluskvamperfektni dio (bio + glagolski pridjev) ostaje nepromijenjen.
Prepoznavanje Pluskvamperfekta u Rečenicama
Znati kako se gradi pluskvamperfekt je jedno. Prepoznati ga u tekstu – to je druga vještina. A bez te vještine, teško ćeš ga pravilno koristiti ili analizirati.
Ključne Riječi i Signali (Prije Nego Što, Već, Nikad Prije…)
Postoje određene riječi i izrazi koji ti automatski signaliziraju da bi u rečenici mogao doći pluskvamperfekt.
“Prije nego što” – najjači signal:
- “Ona je bila otišla prije nego što sam stigao.”
Ovaj izraz jasno pokazuje da postoje dvije prošle radnje, od kojih je jedna ranija.
“Već” – označava da je radnja već bila završena:
- “Kad sam došao, on je već bio završio posao.”
“Nikad prije” – naglašava da se radnja nije dogodila do tog trenutka u prošlosti:
- “Nikad prije nisam bio vidio tako nešto.”
“Kad” (u kontekstu dvije prošle radnje):
- “Kad smo stigli, oni su bili otišli.”
“Poslije / Nakon što” (manje čest, ali moguć):
- “Poslije što je bio završio domaću zadaću, izašao je van.”
“Do tada”:
- “Do tada sam bio pročitao tri knjige.”
Ovi signali nisu obvezni – pluskvamperfekt možeš koristiti i bez njih – ali njihova prisutnost ti olakšava prepoznavanje situacija u kojima treba koristiti ovo vrijeme.
Kontekst Priče – Kako Znati Kada Je Radnja ‘Prošlija od Prošle’
Ponekad nema jasnih signalnih riječi, ali kontekst priče ti govori da trebaš pluskvamperfekt.
Primjer bez signala:
“Marko je bio umoran. Bio je trenirao cijelo jutro.”
Ovdje nema “prije nego što” ili “već”, ali iz konteksta je jasno da je treniranje bilo prije umora – dakle, treniranje je “prošlije”.
Još jedan primjer:
“Ana nije mogla pronaći ključeve. Bila ih je ostavila u ormaru.”
Opet – nema signalnih riječi, ali logika priče ti govori da je ostavljanje ključeva prethodilo nemogućnosti pronalaska.
Kako razmišljati:
Pitaj se: “Je li jedna radnja bila gotova prije druge radnje u prošlosti?” Ako je odgovor da – pluskvamperfekt.
Ako opisuješ samo jednu prošlu radnju bez odnosa prema drugoj – perfekt je dovoljan.
Test pitanje: “Što je bilo prvo?”
Primjer:
“Kad sam stigao kući, mama je već skuhala ručak.”
Što je bilo prvo? Kuhanje ili dolazak? Kuhanje. Dakle:
“Kad sam stigao kući, mama je već bila skuhala ručak.”
Ova jednostavna logika ti pomaže u 90% slučajeva.
Najčešće Greške pri Korištenju Pluskvamperfekta (I Kako Ih Izbjeći)
Čak i kad shvatiš teoriju, greške se događaju. Dobra vijest? Većina učenika pravi iste greške, što znači da ih možeš lako prepoznati i izbjeći.
Miješanje Perfekta i Pluskvamperfekta
Ovo je greška broj jedan. Učenici često koriste perfekt tamo gdje bi trebao biti pluskvamperfekt – ili obrnuto.
Pogrešno:
“Kad sam stigao, oni su otišli.”
Ovo nije nužno krivo, ali ako želiš naglasiti da su otišli prije tvog dolaska, treba pluskvamperfekt:
Ispravno:
“Kad sam stigao, oni su bili otišli.”
Kako izbjeći ovu grešku?
Uvijek se pitaj: “Imam li dvije prošle radnje? Je li jedna bila prije druge?” Ako da – pluskvamperfekt za raniju radnju.
Zaboravljanje Pomoćnog Glagola u Perfektu
Mnogi učenici zaborave dodati pomoćni glagol “biti” u perfektu i onda formiraju krivi oblik.
Pogrešno:
“On otišao prije nego što sam došao.”
Ovdje nedostaje pomoćni glagol.
Ispravno:
“On je bio otišao prije nego što sam došao.”
Drugi primjer pogreške:
“Mi učili cijelu noć.”
Ispravno:
“Mi smo bili učili cijelu noć.”
Kako izbjeći?
Zapamti formulu: pomoćni glagol “biti” (perfekt) + glagolski pridjev radni. Obje komponente su obvezne.
Pogreške u Slaganju Glagolskog Prideva s Rodom i Brojem
Ovo je možda najsuptilnija, ali i najčešća greška. Glagolski pridjev radni mora se slagati s rodom i brojem subjekta.
Pogrešno:
“Ana je bio otišla.” (rod se ne slaže – Ana je ženskog roda, a “bio” je muškog)
Ispravno:
“Ana je bila otišla.”
Pogrešno:
“Učenici su bila učili.” (broj se ne slaže – “bila” je ženski jednine, a “učenici” je muški množine)
Ispravno:
“Učenici su bili učili.”
Kako izbjeći?
Uvijek provjeri:
- Je li subjekt muški, ženski ili srednji rod?
- Je li subjekt jednina ili množina?
- Slažu li se oba pridjeva (pomoćni “bio/bila/bilo/bili/bile/bila” i glagolski pridjev “pisao/pisala/pisalo/pisali/pisale/pisala”) s tim rodom i brojem?
Ako odgovori na sva tri pitanja, nećeš pogriješiti.
Praktične Vježbe – Provjeri Razumiješ Li
Teorija bez prakse je kao bicikl bez kotača – ne vozi se nikud. Vrijeme je da provjerite koliko dobro ste shvatili pluskvamperfekt kroz konkretne vježbe.
Vježba 1: Pretvori Perfekt u Pluskvamperfekt
Zadatak: Pretvori sljedeće rečenice iz perfekta u pluskvamperfekt.
- “On je došao kući.”
→ “On je bio došao kući.”
- “Marija je pročitala knjigu.”
→ “Marija je bila pročitala knjigu.”
- “Mi smo završili zadaću.”
→ “Mi smo bili završili zadaću.”
- “Oni su otišli u kino.”
→ “Oni su bili otišli u kino.”
- “Ti si vidio taj film.”
→ “Ti si bio vidio taj film.”
Savjet: Jednostavno dodaš pomoćni glagol “biti” u perfektu ispred glagolskog pridjeva radnog.
Vježba 2: Dopuni Rečenice Točnim Oblikom
Zadatak: Dopuni rečenice koristeći pluskvamperfekt glagola u zagradama.
- Kad sam stigao, oni ____ (otići) već.
→ “Kad sam stigao, oni su bili otišli već.”
- Ana ____ (naučiti) lekciju prije testa.
→ “Ana je bila naučila lekciju prije testa.”
- Mi ____ (završiti) projekt prije roka.
→ “Mi smo bili završili projekt prije roka.”
- Oni ____ (gledati) film prije nego što sam stigao.
→ “Oni su bili gledali film prije nego što sam stigao.”
- Ti ____ (zaboraviti) ključeve u autu.
→ “Ti si bio zaboravio ključeve u autu.” (muški) ili “Ti si bila zaboravila ključeve u autu.” (ženski)
Savjet: Pazi na rod i broj – to je najbitnija stvar u ovoj vježbi.
Vježba 3: Pronađi Pluskvamperfekt u Tekstu
Zadatak: Pročitaj sljedeći tekst i pronađi sve oblike pluskvamperfekta.
“Marko je ušao u razred i vidio da su učenici već bili sjeli. Profesorica je bila započela predavanje prije pet minuta. On je bio zaboravio da je sat počeo ranije. Brzo je sjeo na svoje mjesto, ali je znao da je već bilo kasno.”
Odgovor:
- “su bili sjeli”
- “je bila započela”
- “je bio zaboravio”
- “je već bilo kasno”
Kao što vidiš, u jednom kratkom tekstu može biti više oblika pluskvamperfekta – to je uobičajeno u pripovijedanju.
Dodatna vježba za hrabre:
Napiši kratku priču (4–5 rečenica) o nečemu što ti se dogodilo, koristeći barem tri oblika pluskvamperfekta. Primjer teme: “Zašto sam kasnio u školu.”
Primjer:
“Jutros sam kasnio u školu jer sam bio zaboravio postaviti budilicu. Kad sam se konačno probudio, autobus je već bio prošao. Mama me je vozila u školu, ali u međuvremenu sat je već bio počeo. Bio sam ljut na sebe jer sam bio obećao profesorici da više neću kasniti.”
Ovakva vježba ti pomaže da pluskvamperfekt postane prirodan dio tvog izražavanja.
Pluskvamperfekt u Svakodnevnom Govoru i Pisanju
Pluskvamperfekt se ne koristi često u opuštenom razgovoru. Kad pričaš s prijateljima, vjerojatno ćeš reći “Već sam otišao kad si ti stigao” umjesto “Već sam bio otišao kad si ti stigao.” Ali u pisanju – posebno školskom – situacija je drugačija.
Kada Ga Koristiti u Školskim Sastavima
U školskim sastavima, pluskvamperfekt pokazuje da znaš precizno strukturirati vremenski slijed događaja. To ti donosi bodove.
Primjer iz školskog sastava:
“Ljetovanje na moru bilo je nezaboravno. Prije odlaska, bio sam pročitao sve turističke vodiče i bio sam planirao svaki dan. Međutim, stvari nisu išle kako sam očekivao. Prvog dana bio sam zaboravio kremu za sunčanje i bio sam izgorio na suncu. Ipak, to me nije spriječilo da uživam. Do kraja tjedna bio sam posjetio sve plaže koje sam želio vidjeti.”
Ovaj tekst zvuči zrelije i strukturiranije nego da je napisan samo u perfektu.
Gdje još koristiti pluskvamperfekt u sastavima:
- Pripovijedanje o prošlim događajima (putovanja, doživljaji, uspomene)
- Analize književnih djela (“Junak je bio shvatio svoju grešku prije nego što je bilo kasno.”)
- Izvještaji i kronologije (projekti, istraživanja)
U sastavima ne moraš pretjerivati – dovoljno je nekoliko dobro postavljenih pluskvamperfekta da pokažeš da znaš koristiti složene glagolske strukture.
Primjeri iz Književnih Djela i Udžbenika
Knjževnost obožava pluskvamperfekt. Pisci ga koriste da stvore dubinu i preciznost u pripovijedanju.
Primjer iz klasične književnosti (prilagođeno):
“Junakinja je stajala na obali i gledala prema moru. Bila je čekala brodove cijeli dan. Kad se sunce konačno spustilo, shvatila je da bili su otplovili dan ranije.”
Ovdje pluskvamperfekt stvara osjećaj izgubljenosti i vremenske distance između očekivanja i stvarnosti.
U udžbenicima povijesti ili biologije također nailaziš na pluskvamperfekt:
“Znanstvenici su otkrili fosilne ostatke. Životinja je bila izumrla prije više od milijun godina.”
Ovaj oblik pomaže da se jasno razlikuju dva vremenska sloja – otkriće u prošlosti i izumiranje u daljoj prošlosti.
Zašto je ovo važno?
Kada čitaš književna djela ili analiziraš tekstove u školi, prepoznavanje pluskvamperfekta ti pomaže da bolje razumiješ vremensku strukturu priče. A kad ga koristiš u vlastitom pisanju, tvoj tekst zvuči sofisticiranije i jasnije.
Savjeti za Lakše Pamćenje i Učenje Pluskvamperfekta
Pluskvamperfekt možda zvuči komplicirao, ali s pravim trikovima i vizualnim pomoćima postaje puno lakši.
Trikovi i Fraze koje će Ti Pomoći
Fraza za pamćenje: “Prošlije od prošlog.”
Kad god te netko pita što je pluskvamperfekt, samo ponovi ovu frazu. To je njegova bit.
Mnemotehnička formula: B + P = Pluskvamperfekt
- B = Biti (u perfektu)
- P = Pridjev (glagolski pridjev radni)
Ova jednostavna formula ti pomaže da se prisjetiš strukture.
Asocijacija: Pluskvamperfekt = Plus + kamp (plus jedan dodatni sloj prošlosti).
Kad čuješ “plus”, znaš da dodaješ još jedan sloj informacije o prošlosti – onu raniju radnju.
“Već” test: Ako možeš dodati riječ “već” u rečenicu i ona ima smisla – vjerojatno trebaš pluskvamperfekt.
Primjer:
“Kad sam stigao, oni su _____ otišli.”
→ “Kad sam stigao, oni su već otišli.” (Dodavanje “već” sugerira pluskvamperfekt: “bili otišli”)
Vremenski skok: Kad pripovijedaš priču i želiš “skočiti natrag” u još raniju prošlost – to je trenutak za pluskvamperfekt.
Vizualna Shema – Vremenski Prikaz Radnji
Vizualno predstavljanje pomaže mozgu da bolje shvati apstraktne koncepte.
Vremenska linija:
<----- PROŠLOST --------- PROŠLOST --------- SADAŠNJOST ------->
A B C
(Pluskvamperfekt) (Perfekt) (Sadašnjost)
Primjer:
- A (najranija prošlost – pluskvamperfekt): Marko je bio završio zadaću.
- B (prošlost – perfekt): Profesor je stigao u razred.
- C (sadašnjost): Marko priča o tome.
Dakle, radnja A se dogodila prije radnje B. Obje su u prošlosti, ali A je “prošlija”.
Dijagram s primjerom:
ŠTO SE DOGODILO PRVO? ------> ŠTO SE DOGODILO DRUGO?
"Bio sam naučio lekciju" -----> "Dobio sam peticu na testu"
(Pluskvamperfekt) (Perfekt)
Ovaj jednostavan dijagram ti odmah pokazuje koji oblik koristiti.
Tablični prikaz:
| Vremenski redoslijed | Glagolsko vrijeme | Primjer |
|---|---|---|
| 1. (prvo) | Pluskvamperfekt | Bio sam pročitao knjigu |
| 2. (poslije) | Perfekt | Išao sam na ispit |
| 3. (sad) | Prezent | Pričam ti o tome |
Ovaj prikaz ti pomaže da vizualno sortiraš događaje.
Praktični savjet: Nacrtaj vlastitu vremensku liniju za bilo koju priču koju pišeš ili analiziraš. Označi koje se radnje dogodile prvo, a koje poslije. Tako ćeš odmah znati gdje treba pluskvamperfekt.
