Glagoli – Kako Jednostavno Razumjeti i Savladati u HR jeziku

Većina učenika srednjih škola zamrzne čim profesor kaže riječ “glagoli”. Oblici, vremena, načini, vidovi – zvuči kao matematička formula koje nikad nećeš zapamtiti. Ali evo jedne istine: glagoli nisu tajnoviti jezični enigma koji samo “odlikaši” razumiju. Zapravo, oni su najlogičniji dio jezika kad jednom uhvatiš princip.

Glagoli su riječi koje izražavaju radnju (trčati, pisati), stanje (biti, spavati) ili zbivanje (rasti, kišiti). Oni pokazuju što netko radi, kakvo je stanje ili što se događa, te se mijenjaju po osobi, broju, vremenu i rodu.

Ovaj tekst neće te zatrpati komplikacijama – sljedeći redci pokazat će ti kako prepoznati glagol u sekundi, kako ga pravilno koristiti i zašto su te značajke (osoba, broj, rod) zapravo tvoj saveznik, a ne neprijatelj.

Što Su Glagoli i Zašto Su Važni?

Bez glagola rečenica jednostavno ne postoji. Moguće je sastaviti rečenicu bez pridjeva, priloga ili čak imenice – ali glagol? Nemoguće.

Glagol je jezgra svake izjave jer povezuje tko (subjekt) s ono što se događa. Bez njega imaš samo listu riječi bez smisla. Zato je razumijevanje glagola temelj pismenosti – i govorne i pisane.

Jednostavna Definicija Glagola

Glagol označava radnju, stanje ili zbivanje. Zvuči apstraktno? Nije.

• Radnja: pišem, trčim, čitam, skačem
• Stanje: spavam, postojim, sjedim, razmišljam
• Zbivanje: raste, kiši, cvjeta, prolazi

Znači, ako nešto “radi” nešto ili “jest” nešto – to je glagol. Jednostavnije od toga ne može biti.

Dok pridjevi opisuju kako nešto izgleda (lijep, velik), glagoli pokazuju što se događa. To ih čini dinamičnim dijelom jezika – jer jezik bez akcije je samo statična slika.

Kako Prepoznati Glagol u Rečenici?

Postavi si tri pitanja:

1. Što netko/nešto radi? → Ana čita knjigu.
2. U kakvom je stanju? → Marko spava na kauču.
3. Što se događa? → Sunce zasjenjuje more.

Ako riječ odgovara na jedno od tih pitanja – vjerojatno je glagol.

Još jedan trik: glagoli u infinitivu (osnovnom obliku) gotovo uvijek završavaju na -ti.

• pisa-ti, trča-ti, uči-ti, spa-va-ti

Ali pazi – u konjugiranom obliku (kad se prilagodi osobi i vremenu) može imati drugačije nastavke: pišem, trčiš, uči, spavamo.

Glagol se često nalazi odmah iza subjekta (osobe ili stvari koja vrši radnju), ali ne uvijek. Npr.:

• Odmah iza subjekta: Ivana pjeva pjesmu.
• Ispred subjekta (obrnuti red): Pjeva Ivana pjesmu.

Uvijek potraži radnju, stanje ili zbivanje – tu će biti glagol.

Osnovne Vrste Glagola Koje Moraš Znati

Glagoli nisu homogena masa – postoje različite vrste, svaka sa svojom ulogom. Razumijevanje tih kategorija pomoći će ti da pravilno tvoriš rečenice i izbjegneš uobičajene greške.

Svršeni i Nesvršeni Glagoli – Razlika Koja Čini Sve

Ovo je najvažnija podjela koju moraš savladati. Razlika između svršenog i nesvršenog vida utječe na značenje cijele rečenice.

Nesvršeni glagoli – radnja traje ili se ponavlja:

• pisati, čitati, jesti, hodati
• Primjer: Svaki dan čitam prije spavanja. (trajno, ponovljivo)

Svršeni glagoli – radnja je završena, jednom izvršena:

• napisati, pročitati, pojesti, prošetati
• Primjer: Jučer sam pročitao cijelu knjigu. (gotovo, završeno)

Zapamti: ako radiš nešto u procesu, to je nesvršeno. Ako je gotovo i “čekirirano” – svršeno.

Često svršeni glagol nastaje dodavanjem prefiksa nesvršenom:

• pisati → napisati
• jesti → pojesti
• čitati → pročitati

Ali ne uvijek. Ponekad su to potpuno različite riječi:

• govoriti (nesvrš.) → reći (svrš.)
• gledati (nesvrš.) → vidjeti (svrš.)

Prijelazni i Neprijelazni Glagoli

Prijelazni glagoli (tranzitivni) – radnja “prelazi” na objekt. Trebaju dopunu u akuzativu (koga? što?).

• čitati – Čitam knjigu.
• pisati – Pišem pismo.
• voljeti – Volim čokoladu.

Neprijelazni glagoli (intranzitivni) – radnja ne prelazi na objekt. Ne mogu imati izravnu dopunu.

• spavati – Ne možeš reći “spavam stol”. Glagol stoji sam.
• hodati – Jednostavno hodaš, bez objekta.
• plivati – Plivaš (ali ne “plivaš ocean”, već “plivaš u oceanu”).

Zašto je to važno? Jer pogrešna upotreba zvuči neprirodno: “Hodao sam kuću” – krivo. Umjesto toga: “Hodao sam do kuće” (neprijelazni + prijedložna dopuna).

Povratni Glagoli (Glagoli sa ‘Se’)

Ovi glagoli nose povratnu česticu “se” ili “si” – radnja se vraća na samog vršitelja.

Primjeri:

• prati se – sam sebe pereš
• smijati se – smijeh je usmjeren na tebe
• baviti se – bavljenje je tvoja aktivnost

Neki glagoli postoje samo u povratnom obliku:

• bojati se, nadati se, sramiti se

Ne možeš reći “bojim” bez “se” – zvuči nepotpuno.

Druge vrste su recipročni povratni glagoli (radnja je uzajamna):

• grliti se – Ti grliš mene, ja grlim tebe.
• svađati se – Svađate se međusobno.

Povratni glagoli su specifični jer mijenjaju značenje osnovnog glagola:

• prati (nešto drugo) vs. prati se (sebe)
• zatvoriti (vrata) vs. zatvoriti se (zaključati se u prostoriji)

Glagolske Značajke: Osoba, Broj, Vrijeme i Rod

Glagoli se mijenjaju – i to nije nasumično. Promjene prate glagolske značajke: osoba, broj, vrijeme i rod. Te značajke su kao GPS koordinate – pokazuju ti točno gdje se radnja odvija i tko je vrši.

Osoba i Broj – Tko Vrši Radnju?

Glagol se prilagođava osobi (tko govori, s kim se govori, o kome se govori) i broju (jedan ili više).

Tri osobe jednine:

• 1. osoba: ja pišem
• 2. osoba: ti pišeš
• 3. osoba: on/ona/ono piše

Tri osobe množine:

• 1. osoba: mi pišemo
• 2. osoba: vi pišete
• 3. osoba: oni/one/ona pišu

Zapamti – svaki glagol mora “odgovarati” subjektu.

• Ja pišem. – Ispravno.
• Ja piše. – Krivo. (3. osoba umjesto 1.)

Ova pogreška se često događa kod učenika koji brzo pišu – ali zvuči jako neprirodno.

Glagolska Vremena – Kada Se Radnja Odvija?

Vrijeme glagola pokazuje kad se nešto događa: sada, prije ili poslije.

Postoji šest glavnih vremena u hrvatskom:

1. Prezent (sadašnje) – pišem
2. Perfekt (prošlo) – pisao sam
3. Aorist (staro prošlo) – pisah
4. Imperfekt (staro prošlo trajno) – pisah
5. Futur I (buduće) – pisat ću
6. Futur II (pretpostavljeno buduće) – budem pisao
7. Pluskvamperfekt (davno prošlo) – bijah pisao

U svakodnevnom govoru koriste se uglavnom prezent, perfekt i futur I. Ostali su arhaični ili književni.

Ali o tome ćemo detaljnije kasnije – zasad zapamti da se glagol mijenja ovisno o vremenu.

Rod – Muški, Ženski ili Srednji?

U prošlim vremenima (perfekt, aorist, pluskvamperfekt) glagol mora odgovarati rodu subjekta.

• Muški rod: On je pisao.
• Ženski rod: Ona je pisala.
• Srednji rod: Dijete je pisalo.

Zapamti nastavke za rod u prošlom vremenu:

• Muški: -ao (pisao, čitao, trčao)
• Ženski: -ala (pisala, čitala, trčala)
• Srednji: -alo (pisalo, čitalo, trčalo)

U množini:

• Muški: -ali (pisali)
• Ženski: -ale (pisale)
• Srednji: -ala (pisala)

Greška: “Ona je pisao.” – potpuno krivo. Mora biti “Ona je pisala.”

Ova pogreška se često događa kad učenici brzo pišu ili ne razmišljaju o rodu subjekta.

Kako Pravilno Tvoriti Glagolska Vremena

Razumijevanje glagolskih vremena ključ je za pravilno izražavanje. Ovdje ćemo razbiti svako vrijeme na jednostavne korake.

Prezent – Sadašnje Vrijeme (Najlakše za Početak)

Prezent označava radnju koja se događa sada ili se ponavlja.

Formula: infinitiv – nastavak -ti + osobni nastavak

Primjer: pisati → piš- (korijen)

• ja pišem
• ti pišeš
• on/ona/ono piše
• mi pišemo
• vi pišete
• oni/one/ona pišu

Slično za druge glagole:

• čitati → čitam, čitaš, čita, čitamo, čitate, čitaju
• govoriti → govorim, govoriš, govori, govorimo, govorite, govore

Zapamti: nastavci ovise o vrstama glagola (a-, e-, i-glagoli). To će ti profesor objasniti detaljnije – zasad zapamti obrazac.

Perfekt – Prošlo Vrijeme (Najčešće Korišteno)

Perfekt je najčešće prošlo vrijeme u svakodnevnom govoru.

Formula: pomoćni glagol “biti” (sam, si, je…) + glagolski pridjev radni (-ao/-la/-lo)

Primjer: pisati

• ja sam pisao/pisala
• ti si pisao/pisala
• on/ona/ono je pisao/pisala/pisalo
• mi smo pisali/pisale/pisala
• vi ste pisali/pisale/pisala
• oni/one/ona su pisali/pisale/pisala

Pridjev radni mijenja se po rodu i broju:

• Muški jednina: pisao
• Ženski jednina: pisala
• Srednji jednina: pisalo
• Muški množina: pisali
• Ženski množina: pisale
• Srednji množina: pisala

Najčešća greška: “Marija je došao.” – krivo. Mora biti “Marija je došla.”

Aorist i Imperfekt – Stara Prošla Vremena

Aorist i imperfekt su arhaična prošla vremena koja se rijetko koriste u svakodnevnom govoru. Uglavnom ih srećeš u književnosti ili povijesnim tekstovima.

Aorist – jednom izvršena radnja u prošlosti (svršeni vid).

Primjer: pisati → pisa-

• ja pisah
• ti pisa
• on/ona/ono pisa
• mi pisasmo
• vi pisaste
• oni/one/ona pisaše

Aorist zvuči starinsko: “Pisah pismo.” (umjesto suvremenog “Napisao sam pismo.”).

Imperfekt – trajna radnja u prošlosti (nesvršeni vid).

Primjer: pisati → pisa-

• ja pisah (ili pisijah)
• ti pisaše
• on/ona/ono pisaše
• mi pisasmo
• vi pisaste
• oni/one/ona pisahu

Imperfekt znači da je radnja trajala: “Pisah cijeli dan.” (= pisao sam cijeli dan).

U praksi – možeš ih zanemariti osim ako nisi na satu književnosti ili pišeš esej o starim vremenima.

Futur I i Futur II – Buduća Vremena

Futur I označava radnju koja će se dogoditi u budućnosti.

Formula: infinitiv + enklitički oblik glagola “htjeti” (ću, ćeš, će…)

Primjer: pisati

• ja pisat ću (ili ću pisati)
• ti pisat ćeš
• on/ona/ono pisat će
• mi pisat ćemo
• vi pisat ćete
• oni/one/ona pisat će

Moguće je i obrnutim redom: “Ću pisati sutra.” (u razgovoru se često spaja: “Čut ćemo se.”).

Futur II (futur egzaktni) – označava radnju koja će biti završena prije neke druge buduće radnje.

Formula: “budem” + glagolski pridjev radni

Primjer:

• Kad budem napisao zadaću, izaći ću van.
• Ako budeš stigao na vrijeme, poći ćemo zajedno.

Futur II se koristi u uvjetnim rečenicama – kad želiš reći “ako/kad završim X, onda Y”.

Razlika:

• Futur I: Pisat ću sutra. (jednostavna buduća radnja)
• Futur II: Kad budem napisao, javit ću ti. (radnja koja će biti gotova prije druge)

Pluskvamperfekt – Davno Prošlo Vrijeme

Pluskvamperfekt označava radnju koja se dogodila prije neke druge prošle radnje.

Formula: imperfekt glagola “biti” (bijah, bijaše…) + glagolski pridjev radni

Primjer:

• Kad sam stigao, on već bijaše otišao.
• Sve bijah završio prije nego što su oni došli.

Ovo vrijeme se rijetko koristi u svakodnevnom govoru – uglavnom u književnosti ili formalnom pisanju.

U praksi, umjesto pluskvamperfekta često koristimo perfekt s “već”:

• Kad sam stigao, on je već otišao. (jednostavnije, svakodnevnije)

Glagolski Načini: Način na Koji Izražavamo Radnju

Glagolski način pokazuje stav govornika prema radnji – je li to činjenica, naredba ili pretpostavka.

Postoje tri osnovna načina: izjavni, zapovijedni i pogodbeni.

Izjavni Način – Obične Izjave

Izjavni način koristi se za konstatiranje činjenica, izjave i pitanja.

• Pišem zadaću.
• On je došao.
• Hoće li doći?

Ovo je najčešći način – sve što normalno govoriš je u izjavnom načinu.

Ovu kategoriju ne moraš posebno učiti – već je koristiš svaki dan.

Zapovijedni Način – Naredbe i Molbe

Zapovijedni način koristi se za naredbe, molbe, savjete.

Formula: korijen glagola + nastavak

Primjer: pisati → piš-

• ti: piši.
• mi: pišimo.
• vi: pišite.

Još primjera:

• čitati → Čitaj. (ti), Čitajmo. (mi), Čitajte. (vi)
• doći → Dođi., Dođimo., Dođite.
• biti → Budi., Budimo., Budite.

Zapovijed može biti:

• Stroga naredba: “Piši odmah.”
• Molba: “Molim te, piši mi.”
• Savjet: “Čitaj više knjiga.”

Nastavci ovise o vrsti glagola – ali obrazac je uglavnom:

• 2. osoba jednine: -i, -j
• 1. osoba množine: -imo, -jmo
• 2. osoba množine: -ite, -jte

Pogodbeni Način (Kondicional) – Što Bi Bilo Kad Bi Bilo

Kondicional izražava pretpostavku, uvjet, želju ili moguću radnju.

Formula: “bi” + glagolski pridjev radni (-ao/-la/-lo)

Primjer: pisati

• ja bih pisao/pisala
• ti bi pisao/pisala
• on/ona/ono bi pisao/pisala/pisalo
• mi bismo pisali/pisale/pisala
• vi biste pisali/pisale/pisala
• oni/one/ona bi pisali/pisale/pisala

Kondicional se koristi u uvjetnim rečenicama (“ako… onda…”):

• Kad bih imao vremena, išao bih u kino.
• Ako bi došao ranije, vidio bi predstavu.

Ili za želje i pretpostavke:

• Volio bih putovati.
• Bilo bi lijepo da dođeš.

Razlika između kondicionala i futura:

• Futur: Pisat ću sutra. (sigurno ću)
• Kondicional: Pisao bih sutra. (možda, ako…)

Kondicional je češće prisutan u formalnom jeziku i pisanju – ali svakodnevno ga koristiš kad kažeš “htio bih”, “mogao bih”, “bilo bi dobro”.

Glagolski Prilozi i Glagolski Pridjevi

Glagoli ne postoje samo u finitnim (konjugiranim) oblicima – mogu se pretvoriti u priloge i pridjeve. To su nepromijenljivi (ili djelomično promijenljivi) oblici koji imaju posebne uloge u rečenici.

Glagolski Prilog Sadašnji

Glagolski prilog sadašnji označava radnju koja se odvija istovremeno s glavnom radnjom.

Formula: korijen glagola + -ući (ili -ećи)

Primjer: pisati → pišući

• Sjedio je za stolom pišući pismo. (Piše dok sjedi – istovremeno.)
• Trčeći prema kući, sreo sam prijatelja. (Trčao sam i sreo ga – istovremeno.)

Ovo je ekvivalent engleskom “-ing” obliku: “writing,” “running.”

Još primjera:

• čitati → čitajući
• govoriti → govoreći
• trčati → trčeći

Glagolski prilog sadašnji je nepromijenljiv – ne mijenja se po rodu, broju ni padežu.

Glagolski Prilog Prošli

Glagolski prilog prošli označava radnju koja se dogodila prije glavne radnje.

Formula: korijen glagola + -vši (ili -avši, -evši)

Primjer: napisati → napisavši

• Napisavši pismo, otišao je spavati. (Prvo je napisao, onda otišao – radnja prije glavne.)
• Prošetavši gradom, vratio sam se kući. (Prvo šetnja, onda povratak.)

Još primjera:

• pročitati → pročitavši
• završiti → završivši
• pojesti → pojevši

I ovaj prilog je nepromijenljiv.

U svakodnevnom govoru ovi prilozi se rijetko koriste – češći su u književnosti ili formalnom stilu. Umjesto njih obično koristimo zavisne rečenice:

• Umjesto: “Napisavši pismo, otišao je.”
• Kažemo: “Nakon što je napisao pismo, otišao je.”

Glagolski Pridjev Radni, Trpni i Glagolski Pridjev Sadašnji

Glagolski pridjev radni (-ao/-la/-lo) koristi se za tvorbu perfekta i kondicionala.

Primjer: pisati → pisao/pisala/pisalo

• Napisao sam pismo. (perfekt)
• Bih napisao zadaću. (kondicional)

Ovaj pridjev mijenja se po rodu i broju:

• Muški: pisao, pisali
• Ženski: pisala, pisale
• Srednji: pisalo, pisala

Glagolski pridjev trpni (-an/-en/-t) označava trpnu radnju (pasiv – radnja koja se vrši nad nekim).

Primjer: pisati → pisan

• Pismo je pisano perom. (Netko je pisao pismo – pasivno.)
• Zadaća je riješena. (Netko je riješio zadaću.)

Trpni pridjev se mijenja kao obični pridjev (po rodu, broju i padežu):

• pisano pismo, pisana knjiga, pisane poruke

Još primjera:

• čitati → čitan (knjiga je čitana)
• izgraditi → izgrađen (kuća je izgrađena)
• kupiti → kupljen (auto je kupljen)

Glagolski pridjev sadašnji (-ući) označava svojstvo ili radnju koja traje.

Primjer: govoriti → govoreći

• Govoreći o toj temi, moram spomenuti…
• Plačući dijete…

Ovaj oblik je sličan glagolskom prilogu sadašnjem – razlika je što se pridjev može odnositi na imenicu:

• Vidio sam plačuće dijete. (dijete koje plače)

U praksi, ovi oblici se češće koriste u književnom ili formalnom jeziku nego u svakodnevnom govoru.

Najčešće Greške Kod Glagola i Kako ih Izbjeći

Čak i nakon što naučiš pravila, lako je pogriješiti. Evo najčešćih zamki – i kako ih izbjeći.

Miješanje Svršenog i Nesvršenog Vida

Najčešća greška koju učenici prave je korištenje pogrešnog vida glagola.

Primjer greške:

• Jučer sam čitao cijelu knjigu. (zvuči kao da si čitao cijeli dan, ali nisi završio)
• Ispravno: Jučer sam pročitao cijelu knjigu. (gotovo, završeno)

Ili obrnuto:

• Svaki dan napišem dnevnik. (krivo – svršeni vid sugerira jednom, a ti to radiš svaki dan)
• Ispravno: Svaki dan pišem dnevnik. (nesvršeni – trajna radnja)

Pravilo:

• Nesvršeni – za trajne ili ponovljene radnje (čitam svaki dan)
• Svršeni – za jednom završene radnje (pročitao sam knjigu)

Kako provjeriti? Pitaj se: “Je li radnja gotova i završena, ili traje/ponavlja se?”

Pogrešno Slaganje Glagola s Rodom i Brojem

Glagoli u prošlim vremenima moraju odgovarati rodu i broju subjekta.

Primjeri grešaka:

• Ana je došao. – krivo (Ana je ženskog roda)
• Ispravno: Ana je došla.
• Djeca su igrala футбал. – krivo (srednji rod množina zahtijeva -a, ali “igrala” je srednji jednina)
• Ispravno: Djeca su igrala. (zapravo ovo je ispravno – “djeca” je srednji rod množina, pa je nastavak -a)

Zapamti nastavke:

Najčešća greška: zaboraviti da je subjekt ženskog roda i pisati muški oblik.

• Marija je išao. – krivo
• Marija je išla. – ispravno

Problemi s Pomoćnim Glagolima

Pomoćni glagoli (“biti,” “htjeti”) koriste se za tvorbu složenih vremena – perfekta, futura, kondicionala.

Greška 1: Izostaviti pomoćni glagol

• Ja napisao pismo. – krivo (fali “sam”)
• Ispravno: Ja sam napisao pismo.

Greška 2: Pogrešan oblik pomoćnog glagola

• Ti je napisao pismo. – krivo (“je” je 3. osoba, a subjekt je “ti”)
• Ispravno: Ti si napisao pismo.

Greška 3: Pogrešan redoslijed riječi

U hrvatskom, pomoćni glagol obično dolazi iza prvog naglašenog dijela:

• Napisao sam pismo. – ispravno
• Jučer sam napisao pismo. – ispravno
• Sam napisao pismo. – neprirodno (pomoćni glagol ne stoji na početku rečenice)

U futur I:

• Pisat ću sutra. – ispravno
• Ću pisati sutra. – neprirodno (osim u upitniku: “Ću li pisati?”)

Zapamti: pomoćni glagoli su enklitike – ne mogu stajati na samom početku rečenice.

Još jedan problem: korištenje pogrešnog pomoćnog glagola za futur.

• Ja sam pisat sutra. – krivo (“sam” je za perfekt, ne futur)
• Ispravno: Ja ću pisati sutra.

Ili za kondicional:

• Ja ću pisao. – krivo (“ću” je za futur, ne kondicional)
• Ispravno: Ja bih pisao.

Praktični Savjeti za Brže Učenje Glagola

Teorija je važna, ali bez praktične primjene brzo ćeš zaboraviti. Evo kako možeš vježbati glagole svaki dan – bez dosade.

Kako Vježbati Glagole Svaki Dan

Ne moraš sjediti sat vremena nad udžbenikom. Male svakodnevne navike puno više pomažu.

Piši dnevnik (5 minuta dnevno)

Svaki dan zapiši 3–5 rečenica o svom danu. Koristi različita vremena:

• Danas sam ustao rano. (perfekt)
• Sada pišem dnevnik. (prezent)
• Sutra ću ići u školu. (futur)

Ovo će te prisiliti da aktivno koristiš glagole, umjesto da ih samo čitaš.

Čitaj naglas

Kad čitaš tekstove (knjige, članci, objave na društvenim mrežama), zaustavi se i identifikuj glagole.

• Koje je vrijeme?
• Svršeni ili nesvršeni vid?
• Rod i broj?

Ovo će ti pomoći da prepoznaš obrasce u prirodnom kontekstu.

Postavi si ciljeve po tjednima

• 1. tjedan: Savladaj prezent svih najčešćih glagola (biti, imati, moći, htjeti, ići, doći, pisati, čitati).
• 2. tjedan: Vježbaj perfekt – kombinacije pomoćnih glagola i radnih pridjeva.
• 3. tjedan: Nauči razlikovati svršeni i nesvršeni vid.
• 4. tjedan: Vježbaj futur i kondicional.

Postepeni pristup sprječava overwhelm.

Korisni Trikovi za Pamćenje Glagolskih Oblika

Pamti po grupama

Glagoli se dijele u klase (a-, e-, i-glagoli) – ako naučiš obrazac jednog, znat ćeš obrazac svih u toj grupi.

Naprimjer, a-glagoli (pисати, čitати, hodати):

• ja –am (čitam)
• ti –aš (čitaš)
• on/ona/ono –a (čita)
• mi –amo (čitamo)
• vi –ate (čitate)
• oni/one/ona –aju (čitaju)

Jednom kad zapamtiš ovaj obrazac, možeš ga primijeniti na sve a-glagole.

Koristi asonance i rime

Zapamti:

• Ako je svršeno, radnja je završena.
• Nesvršeno – radnja još traje-no.

Ili za rod:

• Muški -ao, ženski -ala, srednji -alo – lako ko pasulj izvalo. (glupo, ali djeluje)

Stvaraj rečenice s istim glagolom u svim vremenima

Primjer s glagolom pisati:

• Prezent: Pišem pismo.
• Perfekt: Napisao sam pismo.
• Aorist: Pisah pismo.
• Futur I: Pisat ću pismo.
• Futur II: Kad budem napisao pismo, javit ću ti.
• Kondicional: Pisao bih pismo.

Ovo će ti pomoći da vidiš kako se isti glagol mijenja kroz sva vremena.

Online Alati i Resursi za Vježbanje

Nema potrebe učiti samo iz udžbenika – postoji gomila besplatnih alata.

Verbix (verbix.com)

Online konjugator – unesi bilo koji glagol i dobit ćeš sve oblike (vremena, načine, osobe). Perfektno za provjeru.

Hrvatski jezični portal (hjp.znanje.hr)

Služ бени rječnik i gramatika – možeš provjeriti značenja glagola i njihove oblike.

Quizlet i Anki (aplikacije za flashcards)

Napravi vlastite flashcard setove za glagole:

• Na jednoj strani: infinitiv (pisati)
• Na drugoj strani: prezent (pišem, pišeš, piše…)

Ponavljanje flashcards-a 5 minuta dnevno značajno pomaže memoriji.

YouTube kanali za gramatiku

Potraži “glagoli hrvatski jezik” – postoji gomila besplatnih video tutoriala koji objašnjavaju glagole uz primjere.

Vježbe iz udžbenika i online testovi

Ne zanemarivaj zadatke iz udžbenika – oni su osmišljeni da pokriju sve aspekte gradiva. Rješavaj ih redovno, provjeravaj rješenja i analiziraj greške.

Mnogi obrazovni portali (npr. Škole.hr, portali nastavnika) nude besplatne vježbe za preuzimanje.