Kondicional 1 – Jednostavan Vodič za Brzo Razumijevanje

Većina učenika zapinje na kondicionalu baš u trenutku kad se svi primjeri iz udžbenika počnu miješati s pravilima koja nastavnik naglo nadograđuje. Odjednom se pred tobom nađu čudni oblici “bih”, “bismo”, “bi” i netko tvrdi da trebaš pamtiti glagolski pridjev radni, a ti ne znaš ni što je to točno, a kamoli kako ga spojiti s pomoćnim glagolom.

Kondicional 1 ili sadašnji kondicional je glagolski način koji koristiš kad želiš izraziti mogućnost, želju, ljubaznu molbu ili radnju koja bi se mogla dogoditi pod određenim uvjetom, ali se odnosi na sadašnjost ili budućnost, a formira se kombinacijom nenaglašenog aorista glagola “biti” (bih, bi, bismo, biste, bi) i glagolskog pridjeva radnog glavnog glagola (npr. “Ja bih otišao,” “Ti bi čitala,” “Mi bismo krenuli”).

Ovaj tekst sadrži sve što ti treba: jasna pravila, primjere iz svakodnevnog života, trik za pamćenje nastavaka i vježbe koje možeš raditi odmah, bez gnjavature i s puno konkretnih rečenica koje ćeš lako primijeniti na sljedećem testu ili u razgovoru.

Što Je Kondicional 1 i Zašto Ti Treba?

Kondicional 1 nije neki tajanstveni glagolski oblik rezerviran za stručnjake. To je način na koji svakodnevno govoriš kad želiš reći što bi učinio ili učinila da su okolnosti drugačije, ili kad želiš biti pristojan.

U osnovi, pomoću kondicionala 1 kažeš: “Ovo bi moglo biti, ali ovisi o nečemu što još nije sigurno.” Primjerice, “Išao bih u kino, ali nemam novca” ili “Biste li mi mogli posuditi olovku?” Te rečenice ne govore o onome što se dogodilo ili što se sigurno događa, govore o onome što bi bilo realno ili moguće, ako se ispune neki uvjeti.

Kada Koristimo Kondicional 1 u Svakodnevnom Govoru

Kondicional 1 se pojavljuje u bezbroj situacija:

Izražavanje želja: “Volio bih novi mobitel” znači da želiš, ali možda nemaš priliku ili novac baš sad.

Ljubazne molbe: “Biste li zatvorili vrata?” zvuči puno uglađenije nego zapovijed “Zatvorite vrata.”

Savjeti i prijedlozi: “Trebao bi se više odmoriti” govori prijatelju što bi bilo pametno, a da ne zvuči autoritativno.

Hipoteze ili pretpostavke: “Da pada kiša, ostao bih kod kuće” pokazuje što bi se dogodilo pod određenim uvjetom.

Zamisli razgovor s prijateljicom koja ti kaže: “Da imam više slobodnog vremena, išla bih na plivanje svaki dan.” Ona ne govori o nečemu što se događa, nego o onome što bi moglo biti, i upravo to je srž kondicionala 1.

Razlika Između Kondicionala 1 i Ostalih Kondicionala

U hrvatskom jeziku postoje dva glavna kondicionala: kondicional 1 (sadašnji kondicional) i kondicional 2 (prošli kondicional). Ključ za razlikovanje je vrijeme i realnost.

Kondicional 1 koristiš kad govoriš o sadašnjosti ili budućnosti, odnosno o situacijama koje se mogu dogoditi ili su barem teoretski moguće. Primjer: “Kupio bih auto da imam dovoljno novca.” Novac trenutno nemaš, ali teoretski bi moglo biti da ga dobiješ uskoro.

Kondicional 2, s druge strane, izražava radnje koje se nisu dogodile u prošlosti ili su nerealne, neostvarive. Primjer: “Da sam imao novac, bio bih kupio auto.” Jasno je da u prošlosti nisi imao novac i da auto nisi kupio, sad je kasno.

Znači, kondicional 1 gleda prema sadašnjosti i budućnosti, dok kondicional 2 gleda prema prošlosti i onome što više ne možeš promijeniti. Kad to shvatiš, sve postaje mnogo jasnije.

Kako Se Gradi Kondicional 1 – Osnovna Formula

Sad kad znaš što je kondicional 1, vrijeme je da razumiješ kako ga napraviti. Kod ove teme većina učenika ima isti problem, previše se toga čini kompliciranim, a zapravo postoji jednostavna formula:

Kondicional 1 = nenaglašeni aorist pomoćnog glagola “biti” (bih, bi, bismo, biste, bi) + glagolski pridjev radni glavnog glagola

Što to znači u praksi? Prvo uzmeš odgovarajući oblik glagola “biti” za osobu o kojoj govoriš (ja, ti, on, itd.), a zatim dodaš glagolski pridjev radni glavnog glagola, to je onaj oblik koji završava na -o/-la/-lo ili -li/-le/-la (ovisno o rodu i broju).

Primjer s glagolom “pisati”:

• Ja bih pisao (muški rod) / pisala (ženski rod)
• Ti bi pisao / pisala
• On/Ona/Ono bi pisao / pisala / pisalo
• Mi bismo pisali / pisale
• Vi biste pisali / pisale
• Oni/One/Ona bi pisali / pisale / pisala

Sad, primijetit ćeš da se oblik pomoćnog glagola “biti” ne mijenja puno, zapravo je vrlo kratak i uvijek dolazi ispred glagolskog pridjeva radnog. To je velika prednost jer ti za svakog glagola u kondicionalu 1 treba znati samo kako se tvorba pridjeva radnog mijenja.

Tvorba Kondicionala 1 za Sve Glagole

Svi glagoli, bez obzira bili oni u infinitivu završavali na -ti, -ći ili nešto drugo, slijede istu formulu. Najvažniji korak je tvorba glagolskog pridjeva radnog.

Uzmi primjer glagola “čitati”:

1. Infinitiv: čitati
2. Glagolski pridjev radni: čitao (muški), čitala (ženski), čitalo (srednji rod)
3. Kondicional 1: Ja bih čitao/čitala, Ti bi čitao/čitala, itd.

Drugi primjer s glagolom “ići”:

1. Infinitiv: ići
2. Glagolski pridjev radni: išao, išla, išlo
3. Kondicional 1: Ja bih išao/išla, Ti bi išao/išla, itd.

Taj obrazac vrijedi za sve glagole, jednom kad naučiš kako se tvori glagolski pridjev radni (a to je tema koja dolazi u padu prošlih vremena), možeš lako tvoriti kondicional 1.

Nastavci i Primjeri po Licima (Ja, Ti, On/Ona, Mi, Vi, Oni/One)

Da ti to bude što jasnije, evo tablice s primjerima za glagol “raditi”:

Za prvih nekoliko glagola ovo možda izgleda zbunjujuće, ali kad shvatiš obrazac, samo mijenjaš glagolski pridjev radni, dok nastavci “bih, bi, bismo, biste, bi” ostaju isti.

Posebnosti kod Glagola ‘Biti’ i Pomoćnih Glagola

Glagol “biti” je pomalo specifičan jer se i sam može koristiti u kondicionalu 1. Primjer:

• Ja bih bio (muški rod) / bila (ženski rod)
• Ti bi bio / bila
• On/Ona bi bio / bila
• Mi bismo bili / bile
• Vi biste bili / bile
• Oni/One bi bili / bile

Ovo može zvučati čudno jer koristiš glagol “biti” dvaput, jednom kao pomoćni glagol u nenaglašenom aoristu (bih, bi, bismo…), a drugi put u obliku glagolskog pridjeva radnog (bio, bila, bilo…).

Primjer u rečenici: “Da sam bolji učenik, bio bih sretniji.” Ovdje imaš “bio bih”, prvi dio (bio) je glagolski pridjev radni, a “bih” je pomoćni glagol.

Ovi detalji su ono zbog čega se učenici često zbune, ali kad shvatiš da je obrazac uvijek isti, pomoćni glagol + glagolski pridjev radni, sve postaje lakše.

Korak po Korak: Stvaranje Rečenica s Kondicionalom 1

Kad već znaš formulu, vrijeme je da vidiš kako se ta formula primjenjuje u praksi, konkretno, kako napraviti potvrdne, niječne i upitne rečenice.

Potvrdne Rečenice – Kako Izraziti Što Bi Se Moglo Dogoditi

Potvrdne rečenice u kondicionalu 1 su najjednostavnije. Uzmeš osobu, dodaš odgovarajući oblik pomoćnog glagola “biti”, pa glagolski pridjev radni.

Primjeri:

• Ja bih otišao na izlet sutra. (muški rod)
• Ti bi došla ranije da je moguće. (ženski rod)
• On bi kupio novu jaknu da ima novca.
• Mi bismo vježbali svaki dan da imamo vremena.
• Vi biste bili dobrodošli na večeri.
• Oni bi igrali nogomet poslije škole.

Lako, zar ne? Samo slijediš obrazac i nema tu ništa kompliciranije od toga.

Niječne Rečenice – Izražavanje Onoga Što Se Ne Bi Dogodilo

Kad želiš reći da se nešto ne bi dogodilo, samo dodaš “ne” ispred pomoćnog glagola ili ispred cijele glagolske konstrukcije.

Primjeri:

• Ja ne bih otišao na tu zabavu. (moglo bi se reći i “ja bih ne otišao“, ali je prirodnije reći “ne bih”)
• Ti ne bi ostala sama kod kuće.
• On ne bi kupio skupu opremu bez razloga.
• Mi ne bismo vježbali po ovoj vrućini.
• Vi ne biste htjeli kasniti na vlak.
• Oni ne bi igrali u blatu.

U praksi se “ne” stavlja ispred “bih”, “bi”, “bismo” itd., što je prirodnije i češće u govoru.

Upitne Rečenice – Postavljanje Pitanja u Kondicionalu 1

Pitanja s kondicionalom 1 najčešće počinju s “Bi li” ili s kombinacijom “Da li bi”, ovisno o tome koliko formalno ili neformalno želiš zvučati.

Primjeri:

• Bi li ti otišao na more ovog ljeta?
• Da li bi ona došla na sastanak?
• Biste li zatvorili prozor, molim?
• Bismo li mi mogli dobiti tu informaciju?
• Bi li oni pomogli u seljenju?

Kod pitanja oblik pomoćnog glagola dolazi na početak rečenice ili odmah nakon “Da li”, a glagolski pridjev radni ostaje iza njega, sve po istoj formuli.

Zapamti: kad vježbaš tvorbu rečenica, počni s potvrdnim oblikom, pa ga pretvori u niječni i upitni, to ti pomaže da uvježbaš sve tri varijante istovremeno.

Najčešće Situacije za Upotrebu Kondicionala 1

Sad kad znaš formulu i kako napraviti rečenicu, pitanje je, kad ćeš to zapravo koristiti? Ovdje dolazi najzanimljiviji dio: kondicional 1 nije samo gramatička konstrukcija za testove, nego nešto što koristiš svaki dan, najčešće i ne razmišljajući o tome.

Izražavanje Želja i Mogućnosti

Kad želiš nešto, ali to nije sigurno ili trenutno dostupno, koristiš kondicional 1:

• “Volio bih putovati po svijetu.” (Želja koja nije trenutno ostvariva, ali je moguća u budućnosti.)
• “Išla bih na koncert da imam kartu.” (Mogućnost koja ovisi o nečemu, u ovom slučaju o karti.)
• “Popio bih kavu, ali nemam novca za kafić.” (Želja koja trenutno nije moguća.)

Ovakve rečenice koristiš kad pričaš s prijateljima, planiraš nešto ili sanjaš o tome što bi moglo biti.

Učtive Molbe i Zahtjevi

Jedna od najpraktičnijih upotreba kondicionala 1 je kad želiš biti pristojan, umjesto direktne zapovijedi, koristiš kondicional i zvučiš puno uglađenije.

• “Biste li mi mogli pomoći s ovim zadatkom?” (Umjesto: “Pomozite mi.”)
• “Bi li mogao zatvoriti vrata?” (Umjesto: “Zatvori vrata.”)
• “Biste li mi posudili olovku?” (Umjesto: “Posudi mi olovku.”)

Kondicional 1 čini svaku molbu ili zahtjev manje agresivnim i prirodnijim, što je ključno u razgovoru s nastavnicima, roditeljima ili bilo kime od koga nešto tražiš.

Hipoteze i Pretpostavke o Sadašnjosti ili Budućnosti

Kad razmišljaš o tome što bi se moglo dogoditi pod određenim uvjetima, koristiš kondicional 1, često u kombinaciji s “da” (if):

• “Da imam dovoljno novca, kupio bih novi mobitel.” (Hipotetska situacija u sadašnjosti ili budućnosti.)
• “Da pada kiša, ostao bih kod kuće.” (Pretpostavka o tome što bi učinio.)
• “Da znam odgovor, rekao bih ti odmah.” (Ne znaš, ali pretpostavljaš što bi bilo da znaš.)

Ove rečenice uvijek imaju neki “uvjet”, nešto što mora biti ispunjeno da bi se radnja dogodila. Zato se kondicional 1 naziva i uvjetni način.

Davanje Savjeta i Prijedloga

Kad želiš dati nekome savjet, ali ne želiš zvučati kao da zapovijedaš, kondicional 1 je odličan izbor:

• “Trebao bi više učiti za ispit.” (Umjesto: “Uči više.”)
• “Mogla bi posjetiti liječnika.” (Umjesto: “Idi liječniku.”)
• “Bili biste zdraviji da jedete bolje.” (Savjet u obliku pretpostavke.)

Ovakve rečenice zvuče prijateljski i brižno, a ne autoritativno, idealno kad želiš pomoći nekome, ali ne želiš biti nametljiv.

Za sve ove situacije, kondicional 1 ti omogućuje da budeš fleksibilan i pristojan u govoru, bez obzira pričaš li o nečemu što želiš, pitaš nekog za uslugu ili daješ savjet.

Kombiniranje Kondicionala 1 s Kondicionalom 2 u Složenim Rečenicama

Kad savladaš kondicional 1, sljedeći korak je razumjeti kako se može kombinirati s kondicionalom 2 u složenim rečenicama. Ovo je nešto što se pojavljuje u svakodnevnom govoru, ali kod učenika često stvara zabunu.

Razumijevanje Strukture ‘Da + Prezent, Kondicional 1’ Rečenica

Najčešća struktura u kojoj se pojavljuje kondicional 1 je sljedeća:

“Da + prezent, kondicional 1”

Primjeri:

• “Da imam više vremena, išao bih na trening.” (Uvjet u prezentu + posljedica u kondicionalu 1.)
• “Da pada kiša, ostao bih kod kuće.” (Ako pada kiša, ostat ću kod kuće, u budućnosti ili hipotetski.)
• “Da znaš odgovor, rekao bi mi?” (Pitaš nekog što bi učinio ako bi znao.)

U ovim rečenicama prvi dio (s “da”) govori o uvjetu koji može biti ispunjen, a drugi dio (s kondicionalom 1) govori o tome što bi se dogodilo ako se taj uvjet ispuni.

Ova struktura je osnova za učtive molbe, hipoteze i planiranje, koristiš je stalno, čak i ne razmišljajući o gramatici.

Primjeri iz Svakodnevnog Života

Ovo nije samo teorija, ovakve rečenice čuješ i koristiš svaki dan:

• “Da mi pomogneš, završio bih brže.” (Uvjet: da mi pomogneš: posljedica: završio bih brže.)
• “Da ima loptu, igrali bismo nogomet.” (Uvjet: da ima loptu: posljedica: igrali bismo.)
• “Da nije kasno, otišao bih u trgovinu.” (Uvjet: da nije kasno: posljedica: otišao bih.)

Sve ove rečenice imaju istu strukturu: uvjet (u prezentu ili kondicionalu) + posljedica (u kondicionalu 1). Što više ovakvih rečenica slušaš i pišeš, to će ti biti prirodnije.

Kad se kombinira kondicional 1 s kondicionalom 2, rečenice postaju kompleksnije:

• “Da si rekao ranije, bio bih došao.” (Kondicional 2 u prvom dijelu jer se odnosi na prošlost: kondicional 1 u drugom dijelu kao posljedica.)

Ovakve kombinacije dolaze kasnije, ali osnova je uvijek ista, razumiješ li strukturu kondicionala 1, sve ostalo je samo nadogradnja.

Najčešće Greške i Kako Ih Izbjeći

Kad učiš kondicional 1, vjerojatno ćeš napraviti neke od ovih grešaka, što je potpuno normalno. Važno je da ih prepoznaš i znaš kako ih ispraviti.

Miješanje Kondicionala 1 i Kondicionala 2

Ova greška je najčešća jer je razlika između kondicionala 1 i 2 pomalo suptilna, oboje govore o hipotetskim situacijama, ali u različitom vremenu.

Krivo: “Da sam imao novca, kupim auto.” (Ovdje miješaš prošli uvjet s prezentom, što ne radi.)

Točno: “Da imam novca, kupio bih auto.” (Kondicional 1, uvjet i posljedica u sadašnjosti/budućnosti.)

Ili ako želiš govoriti o prošlosti:

Točno: “Da sam imao novca, bio bih kupio auto.” (Kondicional 2, uvjet i posljedica u prošlosti.)

Pamti: kondicional 1 gleda naprijed (sadašnjost, budućnost), kondicional 2 gleda natrag (prošlost).

Pogreške u Nastavcima i Glagolskim Oblicima

Druga česta greška je pogrešno korištenje nastavaka “bih, bi, bismo, biste, bi”, pogotovo kod množine.

Krivo: “Mi bi smo otišli.” (Razdvajanje “bi” i “smo” je greška.)

Točno: “Mi bismo otišli.” (Pomoćni glagol “bismo” je jedna riječ.)

Krivo: “Vi bi ste došli.” (Ista greška, razdvajanje.)

Točno: “Vi biste došli.” (Jedna riječ.)

Jedan trik koji pomaže: zapamti nastavke kao jednu cjelinu, bih, bi, bismo, biste, bi, i nikad ih ne razdvajaj.

Zaboravljanje Glagolskog Pridjeva Radnog

Početnici često zaborave dodati glagolski pridjev radni i pokušaju koristiti samo infinitiv ili prezent.

Krivo: “Ja bih ići.” (Infinitiv “ići” ne može se koristiti ovako.)

Točno: “Ja bih išao / išla.” (Glagolski pridjev radni “išao” ili “išla”.)

Krivo: “On bi čita.” (Prezent “čita” ne radi u kondicionalu.)

Točno: “On bi čitao.” (Glagolski pridjev radni “čitao”.)

Kad vježbaš, svaki put provjeravaj: jesam li dodao/dodala pomoćni glagol (bih, bi…) i glagolski pridjev radni (radio, pisao, otišao…)? Ako jedno od toga nedostaje, rečenica nije točna.

Praktične Vježbe za Brže Učenje

Teorija je važna, ali bez vježbe nećeš moći koristiti kondicional 1 automatski. Evo nekoliko vježbi koje možeš raditi sam/sama ili s prijateljem, cilj je da ti kondicional postane prirodan.

Vježba 1: Pretvaranje Rečenica iz Prezenta u Kondicional 1

Uzmi jednostavnu rečenicu u prezentu i pretvori je u kondicional 1. Ova vježba ti pomaže da razumiješ razliku između onoga što se događa i onoga što bi se moglo dogoditi.

Primjeri:

• Prezent: “Idem u kino.” → Kondicional 1: “Išao bih u kino.”
• Prezent: “Učim matematiku.” → Kondicional 1: “Učio bih matematiku.”
• Prezent: “Piše poruku.” → Kondicional 1: “Pisao bi poruku.”
• Prezent: “Igramo tenis.” → Kondicional 1: “Igrali bismo tenis.”
• Prezent: “Dolaze na zabavu.” → Kondicional 1: “Došli bi na zabavu.”

Pokreni sat i vidi koliko rečenica možeš pretvoriti za 5 minuta, što brže to radiš, to je kondicional automatskiji.

Vježba 2: Dopunjavanje Rečenica Pravilnim Oblicima

Ovdje imaš nedovršene rečenice i trebaš ih dopuniti pravilnim oblikom kondicionala 1.

Primjeri:

1. Ako pada kiša, ja ____ (ostati) kod kuće.

→ Odgovor: ostao bih / ostala bih

1. Da ____ (imati) novac, kupio bih novu jaknu.

→ Odgovor: imam

1. Ti ____ (moći) pomoći ako želiš.

→ Odgovor: bi mogao / bi mogla

1. Mi ____ (ići) na more da imamo vremena.

→ Odgovor: bismo išli

1. ____ (htjeti, vi) doći na večeru?

→ Odgovor: Biste li htjeli

Ova vježba te uči kako točno koristiti nastavke i kako prepoznati koji dio rečenice treba kondicional.

Vježba 3: Pisanje Vlastitih Rečenica

Najbolja vježba je pisanje vlastitih rečenica jer te tjera da samostalno primijeniš pravila.

Napiši 5 rečenica o onome što bi učinio/učinila da su stvari drugačije:

1. “Da _____, ja bih _____.” (npr. “Da imam dovoljno novca, ja bih kupio novi kompjuter.”)
2. “Ako _____, ti bi _____.” (npr. “Ako pada snijeg, ti bi ostao doma.”)
3. “Da _____, on/ona bi _____.” (npr. “Da ima više slobodnog vremena, ona bi čitala više knjiga.”)
4. “Mi bismo _____ da _____.” (npr. “Mi bismo putovali da imamo više godišnjeg odmora.”)
5. “Vi biste _____ ako _____.” (npr. “Vi biste bili sretni ako biste uspjeli na ispitu.”)

Ovo je najbolji način da vježbaš jer ti pomaže da razmišljaš na hrvatskom, umjesto da prevodiš iz glave, počinješ stvarati rečenice direktno u kondicionalu.

Trikovi i Savjeti za Lakše Pamćenje

Gramatika ne mora biti mučenje, nekoliko trikova može ti značajno olakšati učenje i pamćenje kondicionala 1.

Kako Zapamtiti Nastavke Pomoću Jednostavnih Asocijacija

Najveći izazov je zapamtiti nastavke “bih, bi, bismo, biste, bi”. Evo jednog trika:

Zapamti “BI-H, BI, BI, BIS-MO, BIS-TE, BI” kao rečenicu ili kao ritam, možeš čak izmisliti pjesmicu ili kratku rimu. Primjer:

“BIH otišao ja, BI otišao ti, BI otišao on, BISMO mi, BISTE vi, BI oni.”

Kad to ponoviš nekoliko puta naglas, tvoj mozak automatski počinje prepoznavati obrazac.

Drugi trik: pamti da se samo kod “mi” i “vi” mijenja oblik (bismo, biste), sve ostale osobe koriste kratki oblik “bi” ili “bih”.

Upotreba Flashkartica i Igara Riječi

Flashkartice su odličan alat za brzo ponavljanje. Na jednoj strani napiši glagol u infinitivu (npr. “pjevati”), a na drugoj napiši sve oblike kondicionala 1:

• ja bih pjevao/pjevala
• ti bi pjevao/pjevala
• on/ona bi pjevao/pjevala
• mi bismo pjevali/pjevale
• vi biste pjevali/pjevale
• oni/one bi pjevali/pjevale

Svaki dan vadi 5–10 kartica i vježbaj, nakon tjedan dana primijetit ćeš veliku razliku.

Igra koja također pomaže: uzmi random glagol i izmisli rečenicu u kondicionalu 1 za svaku osobu, “ja bih”, “ti bi”, “on bi”… Ovo možeš raditi sam ili s prijateljem, a postaje zabavno kad ubrzate tempo.

Vježbanje kroz Svakodnevne Razgovore

Najbolji način za uvježbavanje kondicionala 1 je da ga počneš koristiti u stvarnim razgovorima. Kad razgovaraš s prijateljima, roditeljima ili kolegama, pokušaj uvrstiti barem nekoliko rečenica s kondicionalom:

• “Da imam više vremena, išao bih u teretanu.”
• “Biste li mi mogli posuditi bilježnicu?”
• “Mogao bi mi pomoći s ovim zadatkom?”

Što više koristiš kondicional u praksi, to ti postaje automatskiji, i nećeš morati razmišljati o pravilima svaki put kad želiš nešto reći.