Neupravni Govor – Jednostavno Objašnjenje za Učenike

Indirektni govor – ili kako ga mi zovemo, neupravni govor – djeluje kao ona gramatička enigma koja uvijek iskrsne na testovima baš kad vam se najmanje da razmišljati o zamjenicama i veznicima. Učenici ga često mrze jer zahtijeva više koraka nego obična rečenica, ali istina je da ga svakodnevno koristimo, samo to ne primjećujemo. Kad drugarici kažete “Mama je rekla da dođem kući do pet”, upravo ste upotrijebili neupravni govor – čestitam, uspjeli ste bez panike.

Neupravni govor je način prepričavanja nečijih riječi bez doslovnog citiranja, gdje mijenjamo zamjenice, vremena i dodajemo veznik poput “da”. Omogućuje nam da prenesemo tuđe mišljenje objektivnije i sažetije, bez drama koje donose navodnici.

Ako vas do sad taj termin zbunjivao i ako ste se puta stotinu pitali “Zašto uopće trebam ovo znati?”, ovaj vodič će vam razjasniti svaki korak transformacije, baciti svjetlo na česte zamke i dati vam praktične vježbe koje će vas spremiti za ispit. Neće biti dosadnih definicija koje ništa ne objašnjavaju – samo jasna logika i primjeri koje ćete zapamtiti.

Što Je Neupravni Govor i Zašto Ga Trebamo?

Neupravni govor je sintaktička konstrukcija u kojoj prenosimo tuđe riječi ili misli tako što ih prepričavamo vlastitim riječima, bez doslovnog navođenja. Zamislite kako prepričavate prijatelju što vam je profesorica rekla na satu – nećete reći “Rekla je: ‘Idući tjedan pišemo test'”, nego jednostavno “Rekla je da idući tjedan pišemo test”. To je neupravni govor u praksi.

Zašto ga trebamo? Jer omogućava fleksibilnost u izvještavanju i objektivnije prenošenje informacija. Novinski izvještaji, školski referati, službena dokumentacija – svi se oslanjaju na neupravni govor kako bi sadržaj bio pregledniji i neutralniji. Kad čitate vijesti, rijetko ćete vidjeti stotine navodnika s tuđim izjavama: umjesto toga, novinari prepričavaju sadržaj kroz neupravni govor kako bi tekst ostao čitljiv.

Ali tu nije kraj. U školi, razumijevanje neupravnog govora pomaže pri pisanju sastavaka, izvještaja i analiza književnih djela. Kad trebate prenijeti dijalog iz romana ili opisati što je pisac htio reći, neupravni govor je vaš najbolji saveznik.

Razlika Između Upravnog i Neupravnog Govora

Upravni govor doslovno prenosi tuđe riječi, zadržavajući sve kako je izvorno izgovoreno – s navodnicima, uzvičnicima, upitnicima i emocijama u svom punom sjaju. Neupravni govor, međutim, sažima i prilagođava tu izjavu kontekstu prepričavanja.

Ovo znači:

• Upravni: Marko je rekao: “Idem na trening u pet sati.”
• Neupravni: Marko je rekao da ide na trening u pet sati.

Primjetite razlike? Navodnici su nestali, glagol “idem” prešao je u “ide” (promjena lica), a dodali smo veznik “da”. Sve promjene služe tome da rečenica zvuči kao prepričavanje, a ne kao citat.

Još primjer za kristalnu jasnoću:

• Upravni: Lana je upitala: “Hoćeš li doći večeras?”
• Neupravni: Lana je upitala hoće li doći večeras.

Ovdje veznik “da” nije potreban jer prenosimo pitanje – umjesto njega ostaje struktura pitanja, ali bez navodnika i upitnika na kraju.

Razlika nije samo gramatička – ona utječe na ton i stil teksta. Upravni govor donosi živost i dramatičnost, dok neupravni djeluje mirnije i profesionalnije.

Kada Koristimo Neupravni Govor u Svakodnevnom Životu

Neupravni govor prisutan je posvuda – u razgovorima, porukama, službenim e-mailovima, izvještajima, pa čak i u WhatsApp grupama. Evo nekoliko svakodnevnih situacija:

1. Prepričavanje razgovora: Kad prijatelju prenosite što vam je mama rekla, nećete izvaditi mobitel i pročitati njezinu poruku doslovno – prepričat ćete je. “Mama mi je rekla da ne kasnim večeras.”

2. Školski kontekst: Profesorica vas pita što je drugo dijete reklo – vi odgovarate neupravnim govorom. “Rekao je da ne razumije zadatak.”

3. Novinski članci: Gotovo svaki citat političara ili stručnjaka bit će prenesen djelomično ili potpuno kroz neupravni govor kako bi se tekst učinio sažetijim i objektnijim. “Premijer je izjavio da će mjere biti produžene.”

4. Izvještaji i dokumentacija: U školi, na poslu, u službenim dokumentima – neupravni govor pomaže prenijeti informacije bez dugotrajnog citiranja. “Učenici su potvrdili da su razumjeli upute.”

5. Književna djela: Kad književnik ne želi direktno citirati misli lika, koristi neupravni govor. “Ivanina majka mislila je da će sutra biti bolje.”

Neupravni govor štedi vrijeme, čini tekst preglednijim i omogućava autorima da zadrže kontrolu nad ritmom i stilom pripovjedanja. Zato ga profesori toliko vole i zato ga trebate savladati – jer bez njega, pisanje postaje sporo, zamorno i prepuno navodnika.

Kako Prepoznati Neupravni Govor u Tekstu

Kad čitate odlomak iz romana ili novinskog članka i pokušavate prepoznati neupravni govor, tražite specifične znakove koji ga izdvajaju. Neupravni govor nema dramatičnost upravnog, ali ima svoje signale koji upozoravaju: “Hej, ovdje se prenosi tuđa izjava.”

Ključni Znakovi: Veznici, Zamjenice i Glagolski Oblici

Prvi i najvažniji signal je veznik “da” nakon glagola govorenja. Glagoli poput “reći”, “trditi”, “misliti”, “vjerovati”, “odgovoriti” često su praćeni tim veznikom, što odmah sugerira neupravni govor.

Primjer:

• “Profesor je rekao daćemo imati test.”
• “Tata je obećao da će doći ranije.”

Ali “da” nije uvijek tu. Kod pitanja, umjesto “da”, možete naići na “hoće li”, “može li”, “zašto”, “gdje” ili druge upitne riječi:

• “Sanja je pitala hoće li kiša prestati.”
• “Upitao sam ga gdje je bio.”

Drugi znak su promijenjene zamjenice. Ako u izvornom govoru netko kaže “ja”, “ti”, “moj”, te zamjenice će biti prilagođene perspektivi pripovijedača. “Ja” postaje “on” ili “ona”, “moj” postaje “njegov” ili “njezin”.

Treći pokazatelj su pomaknuta glagolska vremena. Ako je izjava izvorno bila u prezent, u neupravnom govoru može prijeći u prošlost (perfekt ili imperfekt), osobito ako se događaj dogodio prije trenutka prepričavanja.

Primjer:

• Upravni: “Idem u kino.” (prezent)
• Neupravni: “Rekao je da ide u kino.” (prezent ostaje u slučaju istovremenog događanja)
• Neupravni: “Rekao je da je išao u kino.” (pomak u prošlost ako se radnja već dogodila)

Osim toga, prisutnost glagola govorenja ili mišljenja (reći, objaviti, tvrditi, misliti, vjerovati, obećati, upitati…) signalizira da slijedi tuđa izjava. Kad u rečenici naiđete na takav glagol, budite oprezni – vjerojatno se sprema neupravni govor.

Ne postoje navodnici – to je najočitiji znak. Ako vidite navodnike, sigurno je upravni govor. Bez navodnika, a tu je prepričavanje tuđeg govora? Neupravni.

Praktični Primjeri iz Književnosti i Udžbenika

Neupravni govor omiljen je alat hrvatskih pisaca. Augusty Cesarec, Miroslav Krleža, Ranko Marinković – svi su ga koristili da prenesu misli i riječi likova bez potrebe za stalnim dijalozima.

Ovo je odlomak iz školske lektire (imaginarni primjer za ilustraciju):

“Ivan je sjedio u kuhinji i razmišljao o majčinim riječima. Rekla mu je da ne bude tvrdoglav, da posluša oca i da shvati kako je život težak. Ivan je znao da je u pravu, ali nije mogao obećati ništa.”

U ovom odlomku nema navodnika, ali jasno je da majka govori Ivanu. Veznik “da” pojavljuje se tri puta, signalizirajući tri zasebne misli prenijete neupravnim govorom. Primijetite kako se poštuje perspektiva pripovijedača – on pripovijeda o Ivanu, pa majka govori “da on” nešto učini, a ne “da ti” (kao u izvornom govoru).

Još primjer iz novinskog izvještavanja:

“Ministar obrazovanja izjavio je da će novi nastavni plan biti uveden iduće godine, da će učenici imati više izbora te da će se povećati broj sati engleskog jezika. Sindikati su, pak, upozorili da promjene dolaze prebrzo i da nisu svi učitelji dovoljno pripremljeni.”

Ovdje vidimo neupravni govor u akciji – tri ministova stava prenesena kroz tri “da” veznika, zatim dva stava sindikata, također s “da”. Tekst je sažet, objektivan, čitljiv. Da su sve te izjave navedene u upravnom govoru, članak bi bio dvostruko dulji i manje pregledan.

Neupravni govor omogućava autorima da kontroliraju tempo i stil, da usmjeravaju pažnju čitatelja i da zadrže koherentnost teksta. Zato je tako popularan – i zato ga morate znati prepoznati u zadacima na testovima.

Pretvaranje Upravnog Govora u Neupravni: Korak po Korak

Transformacija upravnog govora u neupravni kao da slažete slagalicu – svaki dio mora biti na pravom mjestu. Ako preskočite korak, rečenica neće imati smisla. Dobar pristup je metodičan, korak po korak.

Korak 1: Ukloni Navodnike i Dodaj Veznike (da, kako, što…)

Prvo što radite je ukloniti navodnike. Upravni govor uvijek ima navodnike oko izjave: neupravni nikad.

Zatim dodajete veznik. U većini slučajeva to će biti “da”, ali može biti i “kako”, “što”, “gdje”, “kada”, “zašto”, “hoće li” – ovisno o vrsti rečenice.

Primjer 1 – Obična izjava:

• Upravni: Marija je rekla: “Volim matematiku.”
• Neupravni: Marija je rekla da voli matematiku.

Primjer 2 – Pitanje:

• Upravni: Petar je upitao: “Hoćeš li doći?”
• Neupravni: Petar je upitao hoće li doći.

Primjer 3 – Zapovijed:

• Upravni: Mama je rekla: “Pospremite sobu.”
• Neupravni: Mama je rekla da pospreme sobu.

Korak 2: Promijeni Zamjenice i Posvojne Pridjeve

Kad prenosite tuđe riječi, mijenjate perspektivu. Osoba koja je izgovorila “ja” više ne govori izravno – vi govorite o njoj, pa “ja” postaje “on” ili “ona”.

Slično, “ti” postaje “on” ili “ona” (ovisno o kontekstu), “moj” postaje “njegov”/”njezin”, “tvoj” također prelazi u treće lice.

Primjer:

• Upravni: Ana je rekla: “Volim svoj posao.”
• Neupravni: Ana je rekla da voli svoj posao.

(Ovdje “svoj” ostaje jer se odnosi na Anu – njezin posao. Posvojni pridjev “svoj” prati subjekt, pa se prilagođava gramatički kontekstu.)

Ali ako originalna rečenica sadrži “moj” ili “tvoj”, promjena je očiglednija:

• Upravni: Luka je rekao: “Moja knjiga je na stolu.”
• Neupravni: Luka je rekao da je njegova knjiga na stolu.
• Upravni: Rekao mi je: “Tvoja sestra je došla.”
• Neupravni: Rekao mi je da je moja sestra došla.

Primjetite kako zamjenica prati novu perspektivu – govornika koji prepričava, a ne original govornika.

Korak 3: Prilagodi Glagolska Vremena (Pomak za Jedno Vrijeme Unazad)

Ovo je dio gdje učenici najčešće griješe. U teoriji, kad prepričavate nešto što je netko rekao u prošlosti, glagolsko vrijeme se pomiče unazad u odnosu na original.

Prezent → Imperfekt/Perfekt

• Upravni: “Učim svaki dan.” (prezent)
• Neupravni: Rekao je da uči svaki dan. (prezent ostaje ako se radnja nastavlja)
• Neupravni: Rekao je da je učio svaki dan. (perfekt ako se odnosi na prošlost)

Perfekt → Pluskvamperfekt

• Upravni: “Završio sam zadaću.” (perfekt)
• Neupravni: Rekao je da je bio završio zadaću. (pluskvamperfekt)

(Ali u modernom hrvatskom, pluskvamperfekt se rjeđe koristi u svakodnevnom govoru, pa je često prihvatljivo zadržati perfekt.)

Futur → Kondicional ili ostaje futur

• Upravni: “Doći ću sutra.” (futur)
• Neupravni: Rekao je da će doći sutra. (futur ostaje)
• Neupravni: Rekao je da bi došao sutra. (kondicional – u nekim slučajevima)

Kad prepričavate nešto što se još uvijek događa ili je općenita činjenica, prezent može ostati:

• Upravni: “Zemlja je okrugla.”
• Neupravni: Rekao je da je Zemlja okrugla. (prezent ostaje – općenita činjenica)

Korak 4: Prilagodi Priloge Mjesta i Vremena

Prilozi poput “ovdje”, “danas”, “sutra”, “sada” odnose se na trenutak i mjesto izvornog govorenja. Kad prepričavate izjavu, ti prilozi trebaju se prilagoditi novom kontekstu.

Prilagodba priloga vremena:

• “danas” → “taj dan” / “toga dana”
• “sutra” → “idući dan” / “sljedeći dan” / “sutradan”
• “jučer” → “dan prije” / “prethodnog dana”
• “sada” → “tada” / “u tom trenutku”
• “večeras” → “te večeri”

Prilagodba priloga mjesta:

• “ovdje” → “tamo” / “ondje”
• “ovo” → “to”

Primjer:

• Upravni: Marko je rekao: “Dolazim ovdje sutra.”
• Neupravni: Marko je rekao da dolazi tamo idući dan.

Ali tu nastaje nešto zanimljivo – ako prepričavate isti dan ili na istom mjestu, možete zadržati iste priloge:

• Upravni: “Dolazim ovdje poslije podne.”
• Neupravni (prepričavate toga dana): Rekao je da dolazi ovdje poslije podne.

Kontekst prepričavanja određuje trebate li mijenjati priloge ili ne. To je najčešće mjesto gdje učenici griješe na testovima, jer automatski mijenjaju sve, čak i kad nije potrebno.

Najčešće Greške Učenika i Kako Ih Izbjeći

Neupravni govor ima svoje zamke – mjesta gdje većina učenika posrne. Razumijevanje tih zamki već je pola pobjede.

Greška 1: Zaboravljanje Promjene Zamjenica

Najčešća greška u cijeloj gramatici neupravnog govora. Učenici uklone navodnike, dodaju “da”, promijene glagol – ali zaborave promijeniti zamjenice. Rezultat? Rečenica koja je gramatički neispravna i logički konfuzna.

Primjer pogreške:

• Upravni: Luka je rekao: “Ja idem kući.”
• Pogrešno: Luka je rekao da ja idem kući.
• Ispravno: Luka je rekao da on ide kući.

U pogrešnoj verziji, “ja” više nema logike – tko to “ja”? Govornik koji prepričava? Luka? Zbunjujuće. Zamjenica mora biti “on”, jer se prepričava Lukova izjava.

Još primjer:

• Upravni: “Tvoj brat me pitao gdje si.”
• Pogrešno: Rekao je da me tvoj brat pitao gdje si.
• Ispravno: Rekao je da me moj brat pitao gdje sam.

Kako izbjeći grešku? Svaki put kad pretvarate rečenicu, pažljivo provjerite tko govori i tko je subjekt. Postavite si pitanje: “O kome pričam? Tko je izvorno govorio?” To će vam pomoći da zamjenice budu na pravom mjestu.

Greška 2: Pogrešna Upotreba Veznika

Neki učenici stavljaju “da” svugdje, čak i kad je nepotrebno ili pogrešno. Drugo, zaboravljaju dodati veznik gdje je nužan.

Primjer pogrešne upotrebe:

• Upravni: “Dolazim večeras.”
• Pogrešno: Rekao je dolazim večeras.
• Ispravno: Rekao je da dolazi večeras.

Bez “da”, rečenica nema veze i nema smisla. “Da” je gramatički most između glagola govorenja i prepričane izjave.

Problem s pitanjima:

Kod pitanja, učenici ponekad stave “da” umjesto upitne riječi ili “hoće li” / “je li”.

• Upravni: “Hoćeš li doći?”
• Pogrešno: Pitao me je da hoću li doći.
• Ispravno: Pitao me je hoću li doći.

Kod pitanja, veznik “da” obično se ne koristi – umjesto njega koristite pitanje u obliku zavisne rečenice.

Kako izbjeći? Naučite kada treba “da” (izjave, zapovijedi) i kada treba upitna riječ ili “li” (pitanja). Pravilo: ako je izvorna rečenica pitanje, neće trebati “da”, nego će ostati struktura pitanja.

Greška 3: Nejasno Vremensko Podudaranje

Vremensko usklađivanje glagola zbunjuje mnoge. Kad treba pomaknuti vrijeme unazad? Kad ostaje isto?

Problem nastaje kad učenici automatski mijenjaju sve glagole u perfekt ili kad pak ništa ne mijenjaju.

Primjer greške:

• Upravni: “Vidio sam ga jučer.”
• Pogrešno: Rekao je da ga je vidio jučer. (tehnički nije pogrešno, ali nije najbolje)
• Ispravno: Rekao je da ga je bio vidio dan prije. (pluskvamperfekt – rijetko u modernom govoru)
• Prihvatljivo: Rekao je da ga je vidio dan prije. (perfekt + prilagođen prilog)

Moderni hrvatski sve rjeđe koristi pluskvamperfekt, pa je perfekt često prihvatljiv. Ali prilagodite prilog vremena – “jučer” mora postati “dan prije” ili “prethodnog dana” ako prepričavate nakon toga dana.

Još primjer:

• Upravni: “Bit ću tamo za sat.”
• Pogrešno: Rekao je da će biti tamo za sat. (ako je više od sata prošlo, ovo zvuči čudno)
• Ispravno: Rekao je da će biti tamo za sat. (ako prepričavate u trenutku kad još nema sat)
• Alternativa: Rekao je da će biti tamo za sat (od tog trenutka). (dodavanje pojašnjenja)

Kako izbjeći? Prije nego počnete pretvarati rečenicu, zapitajte se: Kada se ovo dogodilo? Kada prepričavam? Ovisno o vremenskom jazu, odlučite treba li vrijeme ostati ili se pomaknuti. Ako je prošlo puno vremena, pomak unazad ima smisla. Ako prepričavate odmah, vrijeme ostaje.

Posebni Slučajevi: Pitanja, Zapovijedi i Uzvici

Ne sastoji se neupravni govor samo od običnih izjava. Postoje i pitanja, zapovijedi i uzvici – svaki s vlastitim pravilima pretvorbe.

Kako Prenijeti Pitanja u Neupravnom Govoru

Pitanja imaju svoje specifičnosti. Ne koristi se veznik “da”, nego se zadržava upitna struktura, ali upitnik nestaje.

Glagol uvođenja mijenja se u “pitati”, “upitati”, “zanimati se” i slične.

Zatvorena pitanja (da/ne odgovori):

• Upravni: “Hoćeš li doći?”
• Neupravni: Pitao me je hoću li doći.
• Upravni: “Jeste li razumjeli?”
• Neupravni: Pitala nas je jesmo li razumjeli.

Otvorena pitanja (s upitnim riječima):

• Upravni: “Gdje si bio?”
• Neupravni: Pitao me je gdje sam bio.
• Upravni: “Što želiš za ručak?”
• Neupravni: Pitala me je što želim za ručak.
• Upravni: “Zašto kasniš?”
• Neupravni: Pitao me je zašto kasnim.

Upitna riječ ostaje, ali upitnik nestaje jer je sada zavisna rečenica, ne samostalno pitanje. Zamjenice i glagolska vremena prilagođavaju se isto kao kod izjava.

Kako Prenijeti Zapovijedi i Molbe

Zapovijedi i molbe pretvaraju se u neupravni govor dodavanjem veznika “da” i pretvaranjem imperativa (zapovjednog načina) u prezent ili infinitiv (ovisno o konstrukciji).

Primjer 1:

• Upravni: “Pročitaj ovu knjigu.”
• Neupravni: Rekao mi je da pročitam ovu knjigu.

(Imperativ “pročitaj” postaje prezent “pročitam”, s “da” ispred.)

Primjer 2:

• Upravni: “Dođite na sastanak.”
• Neupravni: Pozvao ih je da dođu na sastanak.

Primjer 3 – molba:

• Upravni: “Molim te, pomozi mi.”
• Neupravni: Molio me je da mu pomognem.

(Primjetite: “mi” postaje “mu”, subjekt se mijenja.)

Zapovijedi se mogu prenijeti i drugim glagolima: “narediti”, “tražiti”, “zamoliti”, “pozvati”, “savjetovati”… ovisno o tonu izvornog govora.

Primjer:

• Upravni: “Nemojte zaboraviti domaću zadaću.”
• Neupravni: Profesorica nas je podsjetila da ne zaboravimo domaću zadaću.

Kako Prenijeti Uzvike i Emocije

Uzvici i emocionalne rečenice gube svoju dramatiku kad ih prepričavate. Neupravni govor je neutralniji po prirodi – nema uzvičnika, nema naglašene emocije. Umjesto toga, možete dodati opis emocije.

Primjer 1:

• Upravni: “Bravo. Odlično si napisao test.”
• Neupravni: Pohvalio me je i rekao da sam odlično napisao test.

(Dodali smo glagol “pohvalio” da prenesemo pozitivan ton, ali uzvičnik je nestao.)

Primjer 2:

• Upravni: “Ajme. Zaboravio sam ključeve.”
• Neupravni: Uzviknuo je da je zaboravio ključeve.

(Glagol “uzviknuo” signalizira emociju, ali sama rečenica više nema uzvičnik.)

Primjer 3:

• Upravni: “Ne mogu vjerovati. Prošao sam ispit.”
• Neupravni: Rekao je uzbuđeno da ne može vjerovati da je prošao ispit.

(Ovdje smo dodali prilog “uzbuđeno” da opišemo ton.)

Kad prepričavate emocije, možete koristiti glagole i priloge koji opisuju ton: “uzviknuo”, “žalio se”, “rekao uzbuđeno”, “promrmljao”, “žurno poručio”… to pomaže prenijeti dio izvorne emocionalnosti, čak i bez uzvičnika i navodnika.

Praktične Vježbe za Vježbanje (s Rješenjima)

Teorija je važna, ali praksa je ključ. Bez vježbanja, pravila ostaju apstraktna i teška za primjenu na testu. Ispod su vježbe podijeljene po težini – počnite s osnovnima, pa pređite na složenije.

Vježba 1: Osnovne Rečenice – Pretvaranje Upravnog u Neupravni

Pretvori sljedeće rečenice iz upravnog u neupravni govor:

1. Marija je rekla: “Idem u školu.”
2. Petar je rekao: “Volim glazbu.”
3. Ana je rekla: “Sutra imam ispit.”
4. Učiteljica je rekla: “Pišite polako.”
5. Mama je rekla: “Dođi kući do pet.”

Rješenja:

1. Marija je rekla da ide u školu.
2. Petar je rekao da voli glazbu.
3. Ana je rekla da sutra ima ispit. (Može ostati “sutra” ako prepričavate istog dana, ili “idući dan” ako je kasnije.)
4. Učiteljica je rekla da pišu polako. (Imperativ “pišite” → prezent “pišu”.)
5. Mama je rekla da dođem kući do pet. (Ako prepričavate sebi: može biti “da dođe” ako prepričavate o drugom.)

Vježba 2: Složenije Rečenice s Više Promjena

Pretvori sljedeće rečenice, pazi na zamjenice, vremena i priloge:

1. Luka je rekao: “Moj brat je kupio novi auto jučer.”
2. Sanja je rekla: “Ne mogu doći večeras jer mi je mama rekla da ostanem kući.”
3. Profesor je rekao: “Ovaj zadatak je težak, ali morate ga riješiti sami.”
4. Petra je upitala: “Hoćeš li mi posuditi knjigu?”
5. Ivan je rekao: “Ja sam bio na moru prošlog ljeta i bilo je fenomenalno.”

Rješenja:

1. Luka je rekao da je njegov brat kupio novi auto dan prije.

• “Moj” → “njegov”
• “jučer” → “dan prije”

1. Sanja je rekla da ne može doći te večeri jer joj je mama rekla da ostane kući.

• “večeras” → “te večeri”
• “mi je” → “joj je”
• Imperativ “ostani” → prezent “ostane”

1. Profesor je rekao da je taj zadatak težak, ali da ga moraju riješiti sami.

• “ovaj” → “taj”
• “morate” → “moraju”

1. Petra je upitala hoću li joj posuditi knjigu.

• Pitanje: “hoćeš li” → “hoću li” (promjena perspektive – ona pita mene)
• “mi” → “joj”

1. Ivan je rekao da je bio na moru prošlog ljeta i da je bilo fenomenalno.

• “Ja sam” → “da je”
• Vremena ostaju (perfekt je dobro prenesen)

Vježba 3: Prepoznavanje Neupravnog Govora u Tekstu

Pročitaj sljedeći odlomak i podvuci dijelove koji sadrže neupravni govor:

“Mara je sjela za stol i razmišljala o razgovoru s bratom. Rekao joj je da se ne brine previše, da će sve biti u redu i da ne treba bježati od problema. Ipak, osjećala se nesigurno. Učiteljica joj je dan prije rekla da joj ocjena iz fizike nije dobra i da mora više vježbati. Mara je upitala hoće li dobiti drugu priliku, a učiteljica je odgovorila da razmišlja o tome.”

Rješenje:

• “da se ne brine previše”
• “da će sve biti u redu”
• “da ne treba bježati od problema”
• “da joj ocjena iz fizike nije dobra”
• “da mora više vježbati”
• “da razmišlja o tome”

Sve su to primjeri neupravnog govora jer prenosimo tuđe riječi bez navodnika, s veznicima i prilagođenim oblicima.

Ove vježbe testiraju razumijevanje pravila i sposobnost primjene u praksi. Ako ste riješili sve bez greške – odlično. Ako je bilo poteškoća, vratite se na prethodne odjeljke i ponovo pročitajte pravila.

Brzi Trikovi za Pamćenje Pravila

Gramatika postaje lakša kad imate mnemotehnike i vizualne alate koji vam pomažu brzo se sjetiti pravila na testu.

Mnemotehnike i Vizualne Pomoći

1. “NAVODNICI VAN, VEZNIK DA UNUTRA”

Jedan od najjednostavnijih načina da zapamtite pretvorbu: ako su navodnici vani (upravni govor), stavite “da” unutra (neupravni govor). Kao trgovina “DA” ili “NE” – upravni je “NE” za “da”, neupravni je “DA” za “da”.

2. Zamjenice: “JA → ON, TI → ON, MOJ → NJEGOV”

Zapamtite trokut pretvorbe:

• Prvo lice (ja, mi) → Treće lice (on, ona, oni)
• Drugo lice (ti, vi) → Treće lice (on, ona, oni)
• Posvojni pridjevi: moj/tvoj → njegov/njezin/njihov

Mnemonika: “Ja i ti postajemo on i ona kad pričamo o njima.”

3. Vremena: “JEDAN KORAK UNAZAD”

Zamislite vremensku liniju koja ide unatrag. Svaki put kad prepričavate nešto iz prošlosti, glagol ide korak unazad:

• Prezent → Perfekt/Imperfekt
• Perfekt → Pluskvamperfekt (rjeđe u govoru)
• Futur → Kondicional (ponekad)

Ali – ako prepričavate nešto što se još uvijek događa, vrijeme ostaje.

4. Prilozi: “OVDJE → TAMO, DANAS → TAJ DAN”

Mali riječnik za pretvorbu priloga:

• ovdje → tamo/ondje
• danas → taj dan / toga dana
• sutra → idući/sljedeći dan
• jučer → dan prije / prethodni dan
• sada → tada
• večeras → te večeri

Zapamtite akronim: “O.D.S.J.S.V.” (ovdje, danas, sutra, jučer, sada, večeras) – svi se mijenjaju kad prepričavate kasnije.

5. Pitanja: “DA NESTAJE, PITANJE OSTAJE”

Kod pitanja, veznik “da” obično ne treba – ostaje struktura pitanja:

• “Hoćeš li?” → “hoću li”
• “Gdje si?” → “gdje sam”

Mnemonika: “Pitanje pita, ‘da’ ne zna odgovor.”

Tablica za Brzu Provjeru: Upravni → Neupravni

Ova tablica može biti vaš brzi “cheat sheet” prije testa. Isprintajte je, zalijepite pored radnog stola ili snimite na mobitel – pomoći će vam pri brzom ponavljanju.

Pamćenje pravila nije mučenje – samo trebate dobar sustav. Koristite vizualne asocijacije, ponavljajte akronime i tablice, te redovno vježbajte pretvorbu rečenica. S vremenom, pretvaranje upravnog u neupravni postat će automatsko.

Kako Se Pripremiti za Test ili Ispit

Testovi iz gramatike mogu biti stresni, ali s pravim strategijama možete doći spremni i sigurni.

Što Profesori Najčešće Pitaju

Profesori vole testirati sljedeće aspekte neupravnog govora:

1. Pretvaranje upravnog u neupravni

Najčešći tip zadatka. Dobit ćete rečenicu u upravnom govoru i trebate je pretvoriti u neupravni. Pazi na:

• Uklanjanje navodnika
• Dodavanje veznika “da”
• Promjenu zamjenica
• Prilagodbu glagolskih vremena
• Prilagodbu priloga

2. Prepoznavanje neupravnog govora u tekstu

Dat će vam odlomak iz književnog djela ili novinskog članka i tražiti da podvučete ili navedete dijelove koji sadrže neupravni govor.

3. Ispravljanje pogrešaka

Ponekad profesori namjerno napišu rečenicu s greškom u neupravnom govoru (npr. zaboravljena promjena zamjenice ili pogrešan veznik), a vi trebate identificirati i ispraviti pogrešku.

4. Pitanja o pravilima

Teoretsko pitanje: “Objasnite razliku između upravnog i neupravnog govora” ili “Navedite tri promjene koje nastaju prilikom pretvorbe upravnog u neupravni govor”.

5. Kombinacija upravnog i neupravnog u jednom tekstu

Dat će vam tekst s mješavinom upravnog i neupravnog govora i tražiti da prepoznate oboje ili da sve pretvorite u jedan oblik.

Strategije za Brzo i Sigurno Rješavanje Zadataka

Korak 1: Pročitaj zadatak pažljivo

Uvijek pročitajte zadatak dva puta prije nego počnete pisati. Razumite što se točno traži – pretvaranje, prepoznavanje, ispravljanje?

Korak 2: Identificiraj glagol govorenja

U rečenici pronađite glagol poput “reći”, “pitati”, “odgovoriti”, “tvrditi” – on signalizira gdje počinje neupravni govor.

Korak 3: Provjeri navodnike

Ako su prisutni, uklonite ih i dodajte veznik. Ako nedostaju, provjerite postoji li veznik “da” ili upitna struktura.

Korak 4: Promijeni zamjenice

Ovo je najvažniji korak. Zamislite tko govori i o kome se govori. Prilagodite zamjenice i posvojne pridjeve.

Korak 5: Prilagodi vrijeme

Provjerite kontekst prepričavanja. Ako se radnja dogodila prije trenutka prepričavanja, vrijeme ide unazad. Ako je općenita činjenica ili se nastavlja, vrijeme ostaje.

Korak 6: Prilagodi priloge

Promijenite “ovdje” u “tamo”, “danas” u “taj dan”, “sutra” u “idući dan” – ako kontekst to zahtijeva.

Korak 7: Ponovo pročitaj rečenicu

Provjerite ima li smisla. Čitaj naglas (tiho ili u sebi) – ako zvuči čudno, vjerojatno postoji greška.

Brzi savjet za testove s vremenskim ograničenjem:

Ako nemate vremena za detalje, fokusirajte se na tri glavne promjene:

1. Ukloni navodnike, dodaj “da”
2. Promijeni zamjenice (ja → on/ona)
3. Provjeri priloge vremena (danas → taj dan)

Samo s tim trima promjenama riješit ćete većinu zadataka dovoljno točno za prolaznu ocjenu. Ostale nijanse možete dodati ako imate vremena.

Vježbaj prije ispita:

Na dan prije testa, napravite 10-15 brzih pretvorbi. Koristite vježbe iz ovog teksta ili izmislite vlastite rečenice. Što više vježbate, brže će vam ići na ispitu.

Simuliraj testnu situaciju:

Postavite timer na 15-20 minuta i riješite set zadataka pod vremenskim pritiskom. To će vas pripremiti za stres testa i naučiti vas rasporediti vrijeme.

Provjeri stare testove:

Ako imate pristup starim testovima ili primjerima zadataka, pregledajte ih. Profesori često ponavljaju isti tip pitanja, pa možete predvidjeti što će biti na ispitu.