Glagolski Pridjev Radni – Jednostavno Objašnjenje za Učenike

Kad prvi put čuješ “glagolski pridjev radni”, možda pomisliš da je to nešto užasno kompliciran pojam koji koriste samo profesori na fakultetima. Ali nije. Ustvari, već ga dnevno koristiš – samo nisi svjestan toga. Svaki put kad kažeš “Bio sam tu”, “Ona je plesala”, ili “Oni su učili” – upravo si upotrijebio glagolski pridjev radni. Onaj mali “bio”, “plesala”, “učili” – to su oni.

Glagolski pridjev radni je oblik glagola koji pokazuje tko je obavio neku radnju, slažući se pritom s rodom i brojem subjekta – tvori se od infinitivne osnove dodavanjem nastavaka -o/-la/-lo za jedninu i -li/-le/-la za množinu.

Hajdemo raščlaniti ovu gramatičku zagonetku bez neugodnih školskih formalizama – jednostavno, razumljivo i s punom dozom primjera iz stvarnog života.

Što Je Glagolski Pridjev Radni i Zašto Ti Je Važan?

Jednostavna Definicija Koju Ćeš Odmah Razumjeti

Glagolski pridjev radni je oblik glagola koji pokazuje da je subjekt izvršio neku radnju. Riječ “radni” dolazi od činjenice da opisuje radnju – nešto što se dogodilo, što je netko napravio.

Za razliku od običnih pridjeva koji govore o trajnim osobinama (“umoran učenik”, “visoka djevojka”), radni pridjev je aktivniji – on govore o radnji u određenom trenutku.

Primjer: “Učenik je pisao zadaću” – “pisao” je glagolski pridjev radni jer pokazuje da je učenik (muški rod) obavio radnju pisanja.

Glagolski pridjev radni ima jednu ključnu osobinu: mora se slagati s rodom i brojem subjekta. Ako je subjekt ženskog roda, i pridjev će biti u ženskom obliku. Ako je množina, i pridjev ide u množinu.

Uzmi primjer:

• Marko je pisao (muški rod, jednina)
• Ana je pisala (ženski rod, jednina)
• Djeca su pisala (srednji rod, množina)

Vidiš? Svaki put oblik se prilagođava.

Gdje Sve Koristimo Glagolski Pridjev Radni u Hrvatskom?

Ovo je dio koji učenici često propuštaju – glagolski pridjev radni nije samostalan glagolski oblik. On je gradivni blok za cijeli niz važnijih složenih glagolskih vremena.

Koristi se za tvorbu:

Perfekta (najčešće prošlo vrijeme)

“Ja sam učio cijelu noć.” – Perfekt je kombinacija pomoćnog glagola “biti” u prezentu (sam, si, je…) i glagolskog pridjeva radnog (učio).

Pluskvamperfekta (davno prošlo vrijeme)

“Kad je stigao, ja sam bio završio zadaću.” – Ovdje se koristi perfekt glagola “biti” (sam bio) plus glagolski pridjev radni (završio).

Futura II (buduće vrijeme koje označava radnju dovršenu prije neke druge buduće radnje)

“Kad dođeš, ja ću biti napisao cijeli esej.” – Futur I glagola “biti” (ću biti) plus glagolski pridjev radni (napisao).

Prvog kondicionala (eventualna mogućnost u prošlosti ili sadašnjosti)

“Ja bih napravio to drugačije.” – Kondicionalni oblik glagola “biti” (bih) plus glagolski pridjev radni (napravio).

Drugog kondicionala (nemogućnost ostvarenja u prošlosti)

“Da sam znao, ne bih došao.” – Perfekt u zavisnoj rečenici, kondicionalni u glavnoj.

Kao što vidiš, bez razumijevanja glagolskog pridjeva radnog, nećeš moći tvorbiti niti jedno od ovih vremena. Zato je ključan.

Osim toga, glagolski pridjev radni može postati pravi pridjev kada dodatno dobiva karakteristike običnog pridjeva – tada se sklanja po svim padežima. Primjer: “umorni radnik” (od “umoran” koji dolazi od glagola “umoriti se”).

U svakodnevnom govoru koristimo ga stalno – gotovo svaka rečenica o prošlosti zahtijeva ovaj oblik. Bez njega bi naš jezik bio osiromašen, jer bismo morali koristiti samo prezent ili futur.

Kako Prepoznati Glagolski Pridjev Radni u Rečenici

Tipični Nastavci: -o, -la, -lo, -li, -le, -la

Najbrži način da prepoznaš glagolski pridjev radni je po njegovim karakterističnim nastavcima. Oni se mogu činiti zbunjujućima na prvi pogled, ali postoji sustav.

Za jedninu:

• Muški rod: -o (pisao, učio, gledao)
• Ženski rod: -la (pisala, učila, gledala)
• Srednji rod: -lo (pisalo, učilo, gledalo)

Za množinu:

• Muški rod: -li (pisali, učili, gledali)
• Ženski rod: -le (pisale, učile, gledale)
• Srednji rod: -la (pisala, učila, gledala)

Malo čudno? Srednji rod u množini ima isti nastavak kao ženski rod u jednini (-la). Da, to može biti zbunjujuće, ali razlika će ti biti jasna iz konteksta rečenice.

Primjer:

• “Ana je pisala” – ženski rod, jednina (subjekt “Ana” je ženskog roda)
• “Djeca su pisala” – srednji rod, množina (subjekt “djeca” je srednjeg roda)

Osim nastavaka, glagolski pridjev radni prepoznaješ i po tome što se slaže s rodom i brojem subjekta – baš kao običan pridjev. Kad kažeš “Visok dječak”, pridjev “visok” se slaže s imenicom “dječak” (muški rod). Slično je s glagolskim pridjevom radnim: “Dječak je trčao” – “trčao” se slaže s “dječak”.

I još jedno: glagolski pridjev radni često dolazi uz pomoćni glagol “biti” u složenim vremenima. Ako vidiš kombinaciju “je” + neka riječ koja završava na -o/-la/-lo, to je vjerojatno perfekt s glagolskim pridjevom radnim.

Praktični Primjeri iz Svakodnevnog Jezika

Hajdemo pogledati kako to izgleda u pravim rečenicama:

Jednina – muški rod:

• “Marko je trčao u parku.” (trčao – od infinitiva “trčati”)
• “Otac je pročitao cijelu knjigu.” (pročitao – od “pročitati”)
• “Učenik je napisao esej.” (napisao – od “napisati”)

Jednina – ženski rod:

• “Ana je plesala cijelu večer.” (plesala – od “plesati”)
• “Majka je kuhala večeru.” (kuhala – od “kuhati”)
• “Učenica je učila matematiku.” (učila – od “učiti”)

Jednina – srednji rod:

• “Dijete je spavalo do podne.” (spavalo – od “spavati”)
• “Mače je mjaukalo cijelu noć.” (mjaukalo – od “mjaukati”)
• “Društvo je organiziralo izlet.” (organiziralo – od “organizirati”)

Množina – muški rod:

• “Dječaci su igrali nogomet.” (igrali – od “igrati”)
• “Učenici su riješili sve zadatke.” (riješili – od “riješiti”)
• “Muškarci su razgovarali satima.” (razgovarali – od “razgovarati”)

Množina – ženski rod:

• “Djevojke su pjevale u zboru.” (pjevale – od “pjevati”)
• “Učenice su pisale test.” (pisale – od “pisati”)
• “Žene su razgovarale o filmu.” (razgovarale – od “razgovarati”)

Množina – srednji rod:

• “Djeca su trčala okolo.” (trčala – od “trčati”)
• “Društva su se natjecala.” (natjecala – od “natjecati se”)
• “Mačići su mjaukala za hranom.” (mjaukala – od “mjaukati”)

Ovi primjeri pokazuju koliko često koristimo glagolski pridjev radni u svakodnevnom govoru. Gotovo svaka rečenica o prošlosti sadrži ovaj oblik – bilo da pričamo o sebi, prijateljima, obitelji ili bilo kome drugom.

Kako Se Tvori Glagolski Pridjev Radni – Korak po Korak

Korak 1: Pronađi Infinitiv Glagola

Infinitiv je osnovni oblik glagola – onaj koji ćeš naći u rječniku. U hrvatskom, infinitiv gotovo uvijek završava na -ti ili -ći.

Primjeri infinitiva:

• pisati (završava na -ti)
• čitati (završava na -ti)
• voleti (završava na -ti)
• peći (završava na -ći)
• moći (završava na -ći)
• reći (završava na -ći)

Ako pokušavaš tvoriti glagolski pridjev radni, najprije moraš znati infinitiv glagola. Ako ne znaš infinitiv, ne možeš nastaviti.

Primjer: Želiš tvoriti glagolski pridjev radni od riječi “pišem”. “Pišem” nije infinitiv – to je prezent. Infinitiv je “pisati”. Sad možeš nastaviti.

Korak 2: Odredi Osnovu (Oduzmi -ti ili -ći)

Druga faza je određivanje osnove. Osnova je dio glagola koji ostane kad oduzmeš infinitivni nastavak (-ti ili -ći).

Primjeri:

Glagoli na -ti:

• pisati → pisa- (oduzmemo -ti)
• čitati → čita- (oduzmemo -ti)
• voleti → vole- (oduzmemo -ti)
• učiti → uči- (oduzmemo -ti)
• gledati → gleda- (oduzmemo -ti)

Glagoli na -ći:

• peći → pe- (oduzmemo -ći)
• moći → mo- (oduzmemo -ći)
• reći → re- (oduzmemo -ći)

Ponekad će osnova biti malo drugačija – posebno kod nepravilnih glagola. Primjer: infinitiv “ići” ima osnovu “iš-“ (a ne “i-“), pa je glagolski pridjev radni “išao”, a ne “io”.

Ali za većinu glagola, pravilo je jednostavno: oduzmi -ti ili -ći i dobiješ osnovu.

Korak 3: Dodaj Odgovarajući Nastavak Prema Rodu i Broju

Treći i posljednji korak je dodavanje nastavka. Ovdje moraš znati rod i broj subjekta.

Za muški rod jednine: dodaj -o

Primjer: pisa- + o = pisao

Postoji jedna mala iznimka: ako osnova završava suglasnikom (bez samoglasnika na kraju), dodaj -ao umjesto samo -o.

Primjer: pe- + ao = pekao (od “peći”)

Za ženski rod jednine: dodaj -la

Primjer: pisa- + la = pisala

Za srednji rod jednine: dodaj -lo

Primjer: pisa- + lo = pisalo

Za muški rod množine: dodaj -li

Primjer: pisa- + li = pisali

Za ženski rod množine: dodaj -le

Primjer: pisa- + le = pisale

Za srednji rod množine: dodaj -la

Primjer: pisa- + la = pisala

Sad stavimo sve zajedno s potpunim primjerom:

Glagol: učiti

Korak 1: Infinitiv je učiti

Korak 2: Osnova je uči- (oduzmemo -ti)

Korak 3: Dodajemo nastavke:

• učio (m. j.)
• učila (ž. j.)
• učilo (s. j.)
• učili (m. mn.)
• učile (ž. mn.)
• učila (s. mn.)

Tablica Nastavaka za Sve Rodove i Brojeve

Ovdje je pregledna tablica koja će ti olakšati pamćenje:

*Napomena: -ao se koristi ako osnova završava suglasnikom (npr. pekao, mogao, rekao).

Ova tablica je tvoj najbolji prijatelj. Ispiši je na papir, zalijepi na stol ili u bilježnicu – kad god zaboraviš, samo brzo pogledaš i sve ti je jasno.

Slaganje Glagolskog Pridjeva Radnog s Rodom i Brojem

Muški Rod: Posebnosti i Primjeri

Muški rod ima neke posebnosti koje ga razlikuju od ostalih rodova.

Jednina – muški rod:

Nastavak je -o, ali ako osnova završava suglasnikom (bez samoglasnika), onda je -ao.

Primjeri s nastavkom -o:

• pisao (pisa + o)
• čitao (čita + o)
• volio (voli + o – *napomena: kod glagola s -je- u osnovi, muški rod jednine mijenja -je- u -i-, pa je “volio” umjesto “voljeo”)
• učio (uči + o)

Primjeri s nastavkom -ao:

• pekao (pe + kao) – od “peći”
• rekao (re + kao) – od “reći”
• mogao (mo + gao) – od “moći”
• išao (iš + ao) – od “ići” (nepravilna osnova)

Množina – muški rod:

Nastavak je uvijek -li.

Primjeri:

• pisali
• čitali
• voljeli (ovdje ostaje -je- u osnovi)
• učili
• pekli
• rekli
• mogli
• išli

Uočavaš li razliku? U muškom rodu jednine, glagoli s -je- u osnovi mijenjaju -je- u -i- (volio, smio, htio), dok u množini ostaje -je- netaknuto (voljeli, smjeli, htjeli).

Ženski Rod: Pravila i Primjeri

Ženski rod je lakši – nema iznimaka. Uvijek koristiš nastavak -la za jedninu i -le za množinu.

Jednina – ženski rod:

• pisala
• čitala
• voljela (ovdje ostaje -je-)
• učila
• pekla
• rekla
• mogla
• išla

Množina – ženski rod:

• pisale
• čitale
• voljele
• učile
• pekle
• rekle
• mogle
• išle

Primjeri u rečenicama:

• “Ana je pisala pismo.” (jednina)
• “Djevojke su pisale testove.” (množina)
• “Majka je mogla doći.” (jednina)
• “Žene su mogle završiti prije.” (množina)

Srednji Rod: Kada i Kako Ga Koristimo

Srednji rod koristi se za imenice srednjeg roda poput “dijete”, “društvo”, “mače”, “pile”, itd.

Jednina – srednji rod:

Nastavak je -lo.

Primjeri:

• pisalo
• čitalo
• voljelo (ostaje -je-)
• učilo
• peklo
• reklo
• moglo
• išlo

Množina – srednji rod:

Nastavak je -la (isti kao ženski rod jednine, ali razlikuju se po kontekstu).

Primjeri:

• pisala
• čitala
• voljela
• učila
• pekla
• rekla
• mogla
• išla

Primjeri u rečenicama:

• “Dijete je pisalo zadaću.” (jednina – subjekt “dijete” je srednjeg roda)
• “Djeca su pisala testove.” (množina – subjekt “djeca” je srednjeg roda)
• “Mače je spavalo na kauču.” (jednina)
• “Mačići su spavala cijeli dan.” (množina)

Množina: Razlike Između Muških i Ostalih Rodova

U množini postoje jasne razlike između rodova:

Muški rod množine: nastavak -li

• Dječaci su igrali nogomet.
• Muškarci su rekli istinu.

Ženski rod množine: nastavak -le

• Djevojke su igrale košarku.
• Žene su rekle sve.

Srednji rod množine: nastavak -la

• Djeca su igrala vani.
• Društva su rekla svoje mišljenje.

Najveća zamka je razlika između ženskog roda jednine (-la) i srednjeg roda množine (-la) – oba imaju isti nastavak. Ali kontekst će ti reći o čemu se radi:

• “Ana je pisala” → ženski rod, jednina (subjekt je “Ana”)
• “Djeca su pisala” → srednji rod, množina (subjekt je “djeca”)

Kad god si u nedoumici, pogledaj subjekt rečenice – on ti govori rod i broj.

Nepravilni Glagoli – Iznimke Koje Trebaš Znati

Najčešći Nepravilni Glagoli (ići, moći, reći, peći…)

Nepravilni glagoli su oni koji ne prate standardne obrasce – njihova osnova ili nastavci su neobični. Nažalost, najčešće korišteni glagoli u hrvatskom jeziku su upravo nepravilni. To znači da ih moraš naučiti napamet.

Ovdje su najvažniji:

1. biti (najvažniji glagol)

• bio, bila, bilo
• bili, bile, bila

Primjer: “On je bio tamo.”

2. htjeti (pomoćni glagol za futur)

• htio, htjela, htjelo
• htjeli, htjele, htjela

Obrati pažnju: muški rod jednine je “htio” (a ne “htjeo”) – gubi se -je-.

Primjer: “On je htio ići kući.”

3. moći (mogu, možeš…)

• mogao, mogla, moglo
• mogli, mogle, mogla

Osnova završava suglasnikom, pa muški rod jednine dobiva -ao.

Primjer: “On je mogao doći.”

4. ići (idem, ideš…)

• išao, išla, išlo
• išli, išle, išla

Infinitiv je “ići”, ali osnova je “iš-“ (potpuno nepravilno).

Primjer: “On je išao u školu.”

5. reći (kažem, kažeš…)

• rekao, rekla, reklo
• rekli, rekle, rekla

Osnova je “re-“, pa muški rod jednine dobiva -kao.

Primjer: “On je rekao istinu.”

6. peći (pečem, pečeš…)

• pekao, pekla, peklo
• pekli, pekle, pekla

Primjer: “On je pekao kruh.”

7. vidjeti (vidim, vidiš…)

• vidio, vidjela, vidjelo
• vidjeli, vidjele, vidjela

Ovdje u muškom rodu jednine gubi se -je- (vidio), ali u ostalim oblicima ostaje (vidjela, vidjelo, vidjeli…).

Primjer: “On je vidio film.”

8. voljeti (volim, voliš…)

• volio, voljela, voljelo
• voljeli, voljele, voljela

Slično kao “vidjeti” – muški rod jednine gubi -je- (volio), ali ostali oblici zadržavaju (voljela, voljelo…).

Primjer: “On je volio glazbu.”

9. smjeti (smijem, smiješ…)

• smio, smjela, smjelo
• smjeli, smjele, smjela

Primjer: “On je smio ući.”

Kako Zapamtiti Nepravilne Oblike Bez Bubanja

Nepravilni glagoli mogu biti frustrirajući, ali postoje strategije koje će ti pomoći da ih zapamtiš brže.

1. Grupiraj slične glagole

Glagoli s -je- u osnovi (vidjeti, voljeti, smjeti) ponašaju se slično:

• Muški rod jednine gubi -je- i dodaje -io: vidio, volio, smio
• Ostali oblici zadržavaju -je-: vidjela, voljelo, smjeli…

Kad jednom naučiš ovaj obrazac, lakše ćeš zapamtiti sve glagole iz te skupine.

2. Koristi svakodnevne rečenice

Umjesto učenja izoliranih oblika, stavi ih u kontekst:

• “Bio sam kod kuće” (biti)
• “Htio sam ići van” (htjeti)
• “Mogao sam pobijediti” (moći)
• “Išao sam u kino” (ići)
• “Rekao sam ti” (reći)

Ponavljaj ove rečenice naglas dok ne postanu automatske.

3. Napravi flashcards

Na jednoj strani kartice napiši infinitiv (“ići”), a na drugoj stavi sve oblike (išao, išla, išlo, išli, išle, išla). Vježbaj svaki dan po 5–10 minuta.

4. Pazi na “čudne” osnove

Neki glagoli imaju osnovu koja uopće ne liči na infinitiv:

• ići → iš- (išao)
• reći → re- (rekao)
• peći → pe- (pekao)

Ovi su najtragičniji – jednostavno ih moraš znati.

5. Vježbaj naglas

Izgovori sve oblike jednog glagola:

• “bio, bila, bilo, bili, bile, bila”
• “htio, htjela, htjelo, htjeli, htjele, htjela”

Ponovljeno naglas nekoliko puta će pomoći da ti oblici “uđu u uho” i postanu prirodni.

6. Koristi glagole u perfektu

Jer glagolski pridjev radni se najčešće koristi u perfektu, vježbaj ga u kombinaciji s pomoćnim glagolom “biti”:

• Ja sam bio
• Ti si bio
• On je bio
• Mi smo bili
• Vi ste bili
• Oni su bili

To će ti pomoći da shvatiš kako se glagolski pridjev radni uklapa u cijelu rečenicu.

Glagolski Pridjev Radni u Glagolskim Vremenima

Prošla Vremena: Perfekt, Pluskvamperfekt, Futur II

Glagolski pridjev radni ne stoji sam – koristi se kao dio složenih glagolskih vremena. Tri najvažnija su:

Perfekt – najčešće prošlo vrijeme u hrvatskom jeziku

Koristi se za radnje koje su se dogodile u prošlosti i bile su dovršene.

Pluskvamperfekt – davno prošlo vrijeme

Koristi se za radnje koje su se dogodile prije neke druge radnje u prošlosti.

Futur II – buduće dovršeno vrijeme

Koristi se za radnje koje će biti dovršene prije neke druge buduće radnje.

Sva tri vremena zahtijevaju glagolski pridjev radni.

Kako Tvorimo Perfekt s Pomoćnim Glagolom “biti”

Perfekt je kombinacija pomoćnog glagola “biti” u prezentu + glagolski pridjev radni.

Formula: pomoćni glagol (sam, si, je, smo, ste, su) + glagolski pridjev radni

Primjer s glagolom “pisati”:

Kako vidiš, pomoćni glagol “biti” mijenja se prema licu (ja, ti, on…), dok se glagolski pridjev radni mijenja prema rodu i broju subjekta.

Primjeri u rečenicama:

• “Ja sam učio cijelu noć.” (muški rod, ja)
• “Ona je čitala knjigu.” (ženski rod, ona)
• “Mi smo igrali nogomet.” (muški rod, mi)
• “Djeca su trčala okolo.” (srednji rod, ona – množina)

Primjeri Svih Triju Prošlih Vremena s Objašnjenjima

1. Perfekt

Tvorba: pomoćni glagol “biti” (prezent) + glagolski pridjev radni

Primjer:

“Marko je napisao esej jučer.”

• Pomoćni glagol: “je” (prezent glagola “biti”, 3. lice jednine)
• Glagolski pridjev radni: “napisao” (muški rod, jednina)

Ovo znači da je Marko dovršio esej u prošlosti.

2. Pluskvamperfekt

Tvorba: pomoćni glagol “biti” (perfekt) + glagolski pridjev radni

Primjer:

“Kad je Marko stigao kući, Ana je bila već otišla.”

• Pomoćni glagol: “je bila” (perfekt glagola “biti”, 3. lice jednine)
• Glagolski pridjev radni: “otišla” (ženski rod, jednina)

Ovo znači da je Ana otišla prije nego što je Marko stigao – radi se o radnji koja se dogodila prije druge prošle radnje.

Još primjera:

• “Bio sam završio zadaću prije nego što je profesor došao.”
• “Bile smo već pojele kad su oni stigli.”

3. Futur II

Tvorba: pomoćni glagol “biti” (futur I) + glagolski pridjev radni

Primjer:

“Kad dođeš, ja ću biti napisao cijeli esej.”

• Pomoćni glagol: “ću biti” (futur I glagola “biti”, 1. lice jednine)
• Glagolski pridjev radni: “napisao” (muški rod, jednina)

Ovo znači da će esej biti dovršen prije nego što “ti dođeš” – radi se o budućoj radnji koja će biti dovršena prije neke druge buduće radnje.

Još primjera:

• “Kad oni stignu, mi ćemo biti završili pripremu.”
• “Dok završiš, ona će biti otišla kući.”

Usporedba sva tri vremena:

Kao što vidiš, glagolski pridjev radni ostaje isti u svim trima vremenima – razlika je samo u pomoćnom glagolu “biti” koji mijenja oblik (prezent, perfekt, futur I).

Najčešće Greške Učenika i Kako Ih Izbjeći

Greška 1: Pogrešno Slaganje Roda i Broja

Ovo je najčešća greška – korištenje pogrešnog roda ili broja glagolskog pridjeva radnog.

Primjer greške:

❌ “Mara je radilo” – subjekt je ženski (Mara), ali je korišten srednji rod (radilo)

✅ “Mara je radila” – ispravno, ženski rod, jednina

Još primjera:

❌ “Oni su pisala” – subjekt je muški (oni), ali je korišten ženski rod (pisala)

✅ “Oni su pisali” – ispravno, muški rod, množina

❌ “Dijete su trčali” – subjekt je srednji rod jednine (dijete), ali je korišten muški rod množine (trčali)

✅ “Dijete je trčalo” – ispravno, srednji rod, jednina

Kako izbjeći ovu grešku:

1. Prvo identificiraj subjekt – tko ili što vrši radnju?
2. Odredi rod subjekta – muški, ženski ili srednji?
3. Odredi broj subjekta – jednina ili množina?
4. Odaberi odgovarajući nastavak – koristi tablicu nastavaka ako treba.

Primjer analize:

• Rečenica: “Ana _____ (pisati) pismo.”
• Subjekt: Ana (ženski rod, jednina)
• Glagolski pridjev radni: pisala (ž. r., jednina)
• Rečenica: “Ana je pisala pismo.”

Greška 2: Miješanje Glagolskog Pridjeva Radnog s Glagolskim Pridjevom Trpnim

Dva pridjeva zvuče slično, ali značenja su potpuno različita.

Glagolski pridjev radni – pokazuje da subjekt vrši radnju

Primjer: “pjevao dječak” – dječak je onaj koji pjeva

Glagolski pridjev trpni – pokazuje da je nešto učinjeno subjektu

Primjer: “pjevan dječak” – netko pjeva dječaka (ili o dječaku)

Učenici često brka ova dva oblika.

Primjer greške:

❌ “Pisana knjiga je zanimljiva” – ako želimo reći da je knjiga napisala nešto (radni pridjev)

✅ “Pisana knjiga je zanimljiva” – ako želimo reći da je knjiga napisana (trpni pridjev) – OVO JE ZAPRAVO ISPRAVNO za trpni pridjev

Bolji primjer:

❌ “Pisan učenik” – ako želimo reći da je učenik napisao nešto

✅ “Učenik je pisao” – radni pridjev pokazuje da je učenik vršio radnju pisanja

Još jedan primjer:

❌ “Viđen je prošao” – “viđen” je trpni pridjev (netko ga je vidio), ne radni

✅ “Vidio je” – radni pridjev, on je vidio nešto

Kako prepoznati razliku:

Radni pridjev:

• Nastavci: -o, -la, -lo, -li, -le, -la
• Pokazuje tko vrši radnju
• Koristi se s pomoćnim glagolom “biti” za tvorbu perfekta

Trpni pridjev:

• Nastavci: -n, -na, -no, -ni, -ne, -na (ili -t, -ta, -to…)
• Pokazuje da je nešto učinjeno subjektu
• Koristi se za tvorbu pasiva

Kako izbjeći ovu grešku:

Pitaj se: “Tko vrši radnju?”

• Ako je subjekt izvršitelj radnje → koristi radni pridjev

“Marko je napisao esej.” (Marko je izvršitelj)

• Ako je nešto učinjeno subjektu → koristi trpni pridjev

“Esej je napisan od Marka.” (esej je primatelj radnje)

Greška 3: Zaboravljanje Nepravilnih Oblika

Učenici često pokušavaju primijeniti standardna pravila na nepravilne glagole – i naprave grešku.

Primjer greške:

❌ “On je šel” – infinitiv “ići” ima nepravilnu osnovu

✅ “On je išao” – ispravna osnova “iš-“

❌ “On je vidјeo” – glagol “vidjeti” gubi -je- u muškom rodu jednine

✅ “On je vidio” – -je- se mijenja u -i-

❌ “On je htјeo” – isti problem kao gore

✅ “On je htio” – -je- se mijenja u -i-

❌ “On je rečao” – krivo

✅ “On je rekao” – osnova je “re-“, pa dodajemo -kao

**Najčešće zanemaren

i nepravilni glagoli:**

• biti → bio (ne “bio” je zapravo točno, ali učenici često zaborave oblik)
• ići → išao (ne “io” ili “šel”)
• vidjeti → vidio (ne “vidјeo”)
• htjeti → htio (ne “htјeo”)
• moći → mogao (ne “moćio” ili “mogo”)
• reći → rekao (ne “rečao” ili “reo”)
• peći → pekao (ne “peo”)

Kako izbjeći ovu grešku:

1. Napravi listu najčešćih nepravilnih glagola – samo 10–15 najvažnijih.
2. Vježbaj ih svaki dan – ponavljaj oblike naglas.
3. Kad god naiđeš na nepravilnost, zapiši je – napravi vlastitu bilješku s iznimkama.
4. Koristi flashcards ili aplikacije – ponavljaj dok ne postanu automatski.

S vremenom ćeš početi “osjećati” koji oblici su točni, čak i bez razmišljanja o pravilima.

Vježbe i Savjeti za Brže Učenje

Jednostavne Vježbe za Vježbanje Kod Kuće

Vježba 1: Dopuni rečenice

Upiši glagolski pridjev radni prema navedenoj uputi:

1. Mara je _____ (pisati) pismo.

→ Ženski rod, jednina → pisala

1. Dječaci su _____ (igrati) nogomet.

→ Muški rod, množina → igrali

1. Dijete je _____ (jesti) jabuku.

→ Srednji rod, jednina → jelo

1. Djevojke su _____ (pjevati) pjesmu.

→ Ženski rod, množina → pjevale

1. On je _____ (ići) u školu.

→ Muški rod, jednina, nepravilan glagol → išao

1. Ona je _____ (vidjeti) film.

→ Ženski rod, jednina, nepravilan glagol → vidjela

1. Mi smo _____ (učiti) matematiku.

→ Muški rod, množina → učili

1. Djeca su _____ (trčati) vani.

→ Srednji rod, množina → trčala

Vježba 2: Identificiraj rod i broj

Za svaki glagolski pridjev radni napiši kojem rodu i broju pripada:

• pisao → muški rod, jednina
• pisala → ženski rod, jednina (ili srednji rod, množina – ovisi o kontekstu)
• pisalo → srednji rod, jednina
• pisali → muški rod, množina
• pisale → ženski rod, množina
• mogao → muški rod, jednina
• htjela → ženski rod, jednina
• bili → muški rod, množina

Vježba 3: Tvori perfekt

Pretvori rečenice iz prezenta u perfekt:

1. “Pišem pismo.” → “Sam pisao pismo.” (ili “Sam pisala” ako si ženskog roda)
2. “Čita knjigu.” → “Je čitala knjigu.” (pretpostavka: ona)
3. “Igramo nogomet.” → “Smo igrali nogomet.” (pretpostavka: mi, muški rod)
4. “Učite lekciju.” → “Ste učili lekciju.” (pretpostavka: vi, muški rod)
5. “Oni trče.” → “Su trčali.”

Vježba 4: Ispravi greške

Pronađi i ispravi greške u sljedećim rečenicama:

❌ “Mara je pisalo pismo.”

✅ “Mara je pisala pismo.” (ženski rod, ne srednji)

❌ “Dječaci su pisale poruke.”

✅ “Dječaci su pisali poruke.” (muški rod, ne ženski)

❌ “On je vidјeo film.”

✅ “On je vidio film.” (-je- se mijenja u -i-)

❌ “Dijete su trčali.”

✅ “Dijete je trčalo.” (srednji rod jednine, ne muški rod množine)

Trikovi za Pamćenje: Pjesmice, Asocijacije i Tablice

Trik 1: Pjesmica za nastavke

Napravi jednostavnu pjesmicu koja će ti pomoći zapamtiti nastavke:

“O je muški, LA je ženski,
LO je srednji – sve je jasno.
Množina ide: LI, LE, LA,
Tako pamtim lako, ma.”

Ponovi nekoliko puta naglas – ritam će ti pomoći.

Trik 2: Asocijacije s imenima

Poveži nastavke s imenima ljudi koje poznaješ:

• Marko je pisao (muški rod) → “O” kao u “MarkO“
• Ana je pisala (ženski rod) → “LA” rima se s “AnA“
• Dijete je pisalo (srednji rod) → “LO” zvuči neutralno

Trik 3: Tablica na zidu

Ispiši tablicu nastavaka na velik papir i zalijepiti pokraj stola:

Muški: -o / -li

Ženski: -la / -le

Srednji: -lo / -la

Svaki put kad radiš zadaću, baci brzi pogled.

Trik 4: Flashcards s glagolima

Napravi kartice:

Prednja strana: infinitiv (npr. “pisati”)
Stražnja strana: svi oblici (pisao, pisala, pisalo, pisali, pisale, pisala)

Vježbaj 5–10 minuta svaki dan. Kreni s pravilnim glagolima, pa prijeđi na nepravilne.

Trik 5: Koristi bilješke na mobitelu

Postavi podsjetnik s nepravilnim glagolima:

• biti → bio, bila, bilo
• ići → išao, išla, išlo
• htjeti → htio, htjela, htjelo
• moći → mogao, mogla, moglo
• reći → rekao, rekla, reklo
• vidjeti → vidio, vidjela, vidjelo

Svaki dan otvori bilješku i prođi kroz oblike.

Trik 6: Priče i scenariji

Umjesto učenja suhih pravila, izmisli priče:

“Marko je trčao u školu, ali Ana je stigla prije njega. Djeca su čekala ispred vrata…”

Korištenje glagolskih pridjeva radnih u kontekstu priče čini ih lakšim za pamćenje.

Kako Provjeriti Svoj Napredak

Razina 1: Osnovna prepoznavanje

• Možeš li prepoznati glagolski pridjev radni u rečenici?
• Možeš li reći kojem rodu i broju pripada?

Test:

U rečenici “Ana je plesala cijelu večer”, koji je glagolski pridjev radni i kojem rodu pripada?

Odgovor: “plesala” – ženski rod, jednina

Razina 2: Tvorba oblika

• Možeš li samostalno tvoriti glagolski pridjev radni od bilo kojeg glagola?
• Možeš li to učiniti brzo i bez pogrešaka?

Test:

Tvori glagolski pridjev radni od glagola “čitati” za sve rodove i brojeve.

Odgovor:

čitao, čitala, čitalo, čitali, čitale, čitala

Razina 3: Primjena u vremenima

• Možeš li ispravno koristiti glagolski pridjev radni u perfektu, pluskvamperfektu i futuru II?
• Možeš li prepoznati razliku između tih vremena?

Test:

Pretvori rečenicu “Pišem esej” u perfekt, pluskvamperfekt i futur II.

Odgovor:

• Perfekt: “Pisao sam esej.”
• Pluskvamperfekt: “Bio sam pisao esej.”
• Futur II: “Ću biti pisao esej.”

Razina 4: Majstorska razina

• Možeš li spontano koristiti glagolski pridjev radni u govoru bez razmišljanja?
• Možeš li prepoznati i ispraviti greške drugih?

Test:

Suučenik kaže: “Ona je pjevalo.” Što je pogrešno i kako ispraviti?

Odgovor:

Pogreška: korišten je srednji rod (pjevalo) umjesto ženskog (pjevala).

Ispravno: “Ona je pjevala.”

Kako redovito provjeravati napredak:

1. Svaki tjedan napravi kratak test – 5–10 rečenica za provjeru.
2. Zatraži povratnu informaciju – pitaj profesora ili prijatelja da provjeri tvoje rečenice.
3. Čitaj naglas – pronađi tekstove i glasno čitaj, obraćajući pažnju na glagolske pridjeve radne.
4. Piši dnevnik – svaki dan napiši 3–5 rečenica o onome što si radio tog dana, koristeći perfekt.

Primjer:

• “Danas sam učio matematiku.”
• “Moja sestra je pekla kolače.”
• “Mi smo igrali košarku u parku.”