Osobna Zamjenica – Brzi i Potpuni Vodič za Učenike

Vjerojatno si već primijetio da u hrvatskom jeziku stalno ponavljaš iste riječi kad pričaš o sebi ili drugima. “Marko je otišao u školu. Marko je sreo prijatelja. Prijatelj je pozvao Marka…” – zvuči dosadno, zar ne? Upravo zato postoje osobne zamjenice.

Osobna zamjenica je promjenjiva riječ koja zamjenjuje imena osoba u komunikaciji i jasno pokazuje tko govori (ja, mi), kome se govori (ti, vi) ili o kome se govori (on, ona, oni). Olakšava razumijevanje, izbjegava ponavljanje i čini jezik prirodnijim i ekonomičnijim.

Shvaćanje osobnih zamjenica nije samo pitanje dobre ocjene iz hrvatskog jezika. Pravilna upotreba tih malih riječi razlika je između jasne komunikacije i konfuzije koja može dovesti do neugodnih nesporazuma – pogotovo u pisanim zadaćama gdje ti ocjena ovisi o preciznosti. Ovaj vodič rastavit će osobne zamjenice na najjednostavnije komponente, pokazati ti sve oblike kroz tablice i praktične primjere te te naučiti trikovima koje profesori često koriste, ali rijetko objašnjavaju.

Što Je Osobna Zamjenica i Zašto Je Važna?

Osobna zamjenica pripada skupini promjenjivih riječi u hrvatskom jeziku. To znači da mijenja oblik ovisno o kontekstu rečenice – slično kao i imenice ili pridjevi. Osnovna joj je uloga zamijeniti ime osobe (ili predmeta tretiranog kao osoba) kako bismo izbjegli ponavljanje.

Jednostavna Definicija Osobne Zamjenice

Uzmimo primjer: “Ana je došla kući. Ana je otvorila knjigu. Ana je počela čitati.” – ovako nitko normalan ne priča. Umjesto toga kažemo: “Ana je došla kući. Ona je otvorila knjigu i počela čitati.”

Riječ ona je osobna zamjenica koja zamjenjuje ime Ana. Postoji sedam osnovnih osobnih zamjenica u jednini i množini:

• Prvo lice: ja (govorim o sebi), mi (govorimo o sebi)
• Drugo lice: ti (govorim tebi), vi (govorim vama)
• Treće lice: on/ona/ono (govorim o nekoj osobi ili stvari), oni/one/ona (govorim o više osoba ili stvari)

Ključna stvar koju trebaš razumjeti je da osobne zamjenice pokazuju odnos među sudionicima komunikacije. Prvi lice je uvijek onaj tko govori, drugo lice je onaj kome se govori, a treće lice je onaj o kome se govori.

Zašto Koristimo Osobne Zamjenice u Svakodnevnom Govoru

Zamislite koliko bi bilo zamorno slušati nekoga tko stalno ponavlja isto ime: “Marko je rekao da Marko neće doći jer je Marko zauzet.” Umjesto toga prirodno kažemo: “Marko je rekao da on neće doći jer je zauzet.”

Osobne zamjenice ispunjavaju tri ključne funkcije:

Ekonomičnost jezika – kraće je reći “ona” nego stalno ponavljati “moja profesorica hrvatskog jezika”. U jednoj rečenici možda nije velika razlika, ali u dužem tekstu ili razgovoru štediš vrijeme i energiju.

Jasnoća komunikacije – kad već znamo o kome pričamo, osobna zamjenica održava kontinuitet bez potrebe za ponavljanjem. “Ivan i Luka su stigli. On je donio loptu.” (ovdje može biti nejasno – tko je donio? Zato moramo paziti na kontekst)

Izražavanje odnosa – razlika između “ti” i “vi” nije samo u broju. U formalnim situacijama koristimo “vi” čak i za jednu osobu (oslovljavanje iz poštovanja). Razlika između “ja sam to uradio” i “mi smo to uradili” pokazuje jesu li drugi uključeni.

Jedan praktičan savjet: Ako si ikad imao osjećaj da tvoja rečenica zvuči čudno ili robotski, najvjerojatnije si pretjerao s ponavljanjem imenica umjesto da si koristio zamjenice. S druge strane, ako si koristio previše zamjenica bez jasnog konteksta, sugovornik možda ne zna o kome govoriš.

U školskim zadacima profesori posebno obračaju pažnju na slaganje zamjenice s imenicom koju zamjenjuje – rod (muški, ženski, srednji) i broj (jednina, množina) moraju biti usklađeni. “Djevojke su stigle. On je…” – odmah greška, jer je “djevojke” ženskog roda množine, pa mora biti “one su”.

Sve Osobne Zamjenice u Hrvatskom Jeziku – Pregled

Hrvatski jezik ima točno određen broj osobnih zamjenica, podijeljenih prema licu (prvo, drugo, treće), broju (jednina, množina) i rodu (samo u trećem licu).

Zamjenice za Prvo Lice (Ja, Mi)

Prvo lice koristi govornik kad priča o sebi.

JA – jednina (govorim samo o sebi)
Ja idem u školu. Meni je hladno.

MI – množina (govorim o sebi + barem još jedna osoba)
Mi idemo na izlet. Nama je dosadno.

Obrati pažnju da “mi” ne znači nužno “ja + ti”. Može biti “ja + on/ona”, “ja + oni” itd. Kontekst će pokazati o kome se radi.

Jedan čest problem učenika: pisanje formalnih tekstova ili sastavaka gdje se upotrebljava “mi” umjesto “ja” jer zvuči stručnije. To se zove pluralis modestiae (skromnosna množina) i koristi se u znanstvenim radovima, ali ne i u osnovnim školskim esejima. Piši “ja mislim” kad izražavaš svoje mišljenje, osim ako profesor nije tražio drukčije.

Zamjenice za Drugo Lice (Ti, Vi)

Drugo lice koristimo kad se obraćamo nekome izravno.

TI – jednina (obraćam se jednoj osobi neformalnog)
Ti si moj najbolji prijatelj. Dolazim k tebi.

VI – množina ili višekratno obraćanje (formalno)
Vi ste predavač. (formalno, jedna osoba) / Vi ste dobri učenici. (množina, više osoba)

U hrvatskom postoji razlika između tikaća (neformalno obraćanje s “ti”) i vikaća (formalno obraćanje s “vi”). Profesore, starije osobe, nepoznate odrasle oslovljavamo s “vi” čak i kad je riječ o jednoj osobi. Prijatelje, obitelj, vršnjake oslovljavamo s “ti”.

Mnogi stranci koji uče hrvatski jezik imaju problema s ovom distinkcijom jer engleski koristi samo “you” za oboje. Ti već intuitivno znaš kad koristiti što, ali u pisanim zadacima pazi da budeš dosljedan – ako si započeo razgovor s “vi”, nastavi tako kroz cijeli tekst.

Zamjenice za Treće Lice (On, Ona, Ono, Oni, One, Ona)

Treće lice koristimo kad govorimo o nekoj osobi ili stvari koja nije dio razgovora.

Jednina:

• ON – muški rod (On je visok. Vidio sam ga.)
• ONA – ženski rod (Ona je pametna. Razgovarao sam s njom.)
• ONO – srednji rod (Dijete je gladno. Ono plače.)

Množina:

• ONI – muški rod ili mješovita grupa (Dečki su stigli. Oni igraju nogomet. / Marko i Ana su stigli. Oni su gladni.)
• ONE – ženski rod (Cure su otišle. One su vesele.)
• ONA – srednji rod (Djeca su vani. Ona se igraju.)

Važno pravilo: Ako je u grupi barem jedna muška osoba, koristimo muški rod množine – “oni”. Samo ako su sve osobe/stvari ženskog ili srednjeg roda, koristimo “one” ili “ona”.

Primjer: “Ana, Marija i Ivan su u razredu. Oni uče matematiku.” – iako su dvije ženske osobe i samo jedna muška, množina je “oni” jer je Ivan muški rod.

Ovaj detalj često dođe na testovima, pa dobro zapamti: mješovita grupa = muški rod množine.

Kako Se Osobne Zamjenice Mijenjaju – Sklonidba Korak po Korak

Zamjenice se, kao i imenice, sklanjaju po padežima. Hrvatski ima sedam padeža, a svaka zamjenica ima različite oblike ovisno o ulozi u rečenici.

Što Je Sklonidba i Zašto Je Potrebna?

Sklonidba je promjena oblika riječi kako bi pokazala njezinu funkciju u rečenici. Isti pojam će imati različit oblik ovisno o tome je li subjekt, objekt, ili stoji iza prijedloga.

Ja vidim tebe. Tebi je hladno. Dolazim k tebi. Idem bez tebe.

U svakoj rečenici “ti” ima drugi oblik – tebe, tebi – zato što stoji u drugom padežu. Ako ne znaš padeže, nemoguće je pravilno koristiti zamjenice.

Kratki podsjetnik za padeže:

1. Nominativ – tko? što? (JA sam tu)
2. Genitiv – koga? čega? (nema MENE)
3. Dativ – komu? čemu? (dajem MENI)
4. Akuzativ – koga? što? (vidim TEBE)
5. Vokativ – obraćanje (u zamjenica se ne koristi)
6. Lokativ – o kome? o čemu? (govorim o MENI)
7. Instrumental – s kim? s čim? (idem sa MNOM)

Osobne zamjenice imaju naglašene i nenaglašene oblike (o tome kasnije), što dodatno komplicira stvar.

Sklonidba Zamjenice JA – Kompletna Tablica s Primjerima

Primjeti da lokativ i instrumental nemaju nenaglašene oblike – uvijek koristimo puni oblik.

Sklonidba Zamjenice TI – Kompletna Tablica s Primjerima

Pazi na lokativ: nakon prijedloga “o” je “o tebi”, ne “na tebi” kad misliš na nekoga.

Sklonidba Zamjenica ON, ONA, ONO – Kompletna Tablica s Primjerima

Zamjenice trećeg lica sklanjaju se različito ovisno o rodu.

ON (muški rod):

ONA (ženski rod):

Primjeti razliku: genitiv i akuzativ ženskog roda imaju dva nenaglašena oblika – “je” i “ju”. “Je” se češće koristi u pisanju, “ju” u govoru.

ONO (srednji rod):

Sklanja se identično kao “on”, samo što se nominativ razlikuje:

Sklonidba Zamjenica MI, VI, ONI/ONE/ONA – Kompletna Tablica s Primjerima

Množinske zamjenice također se mijenjaju, ali nenaglašene oblike koriste nešto rjeđe.

MI:

VI:

ONI/ONE/ONA:

ONI (muški rod množine):

ONE i ONA (ženski i srednji rod množine): sklanjaju se identično kao “oni”, samo se nominativ razlikuje – “one” ili “ona”.

Naglašeni i Nenaglašeni Oblici – Što Je Razlika?

Velika zamka osobnih zamjenica u hrvatskom jeziku su naglašeni i nenaglašeni oblici. Oba su gramatički ispravna, ali koriste se u različitim situacijama.

Kada Koristimo Naglašene Oblike (Mene, Tebe, Njega…)

Naglašene oblike koristimo kad želimo istaknuti osobu o kojoj govorimo ili stvoriti kontrast.

Vidio sam tebe, a ne njega. – ovdje naglaskom na “tebe” pokazuješ da si vidio baš tu osobu, ne nekoga drugog.

O meni se priča, ne o tebi. – naglasak na “meni” jer uspoređuješ sebe s drugom osobom.

Naglašeni oblici stoje samostalno – mogu biti jedina riječ u odgovoru:

Tko je to rekao?
Mene. (naglašeni oblik)

Ne možeš reći samo “me” kao odgovor – to bi zvučalo nepotpuno.

Naglašene oblike koristimo i nakon prijedloga:

Bez tebe ne idem.
S njim sam razgovarao.
O njoj pričam.

Iza prijedloga (bez, s, o, k, iz, iz, na…) uvijek ide naglašeni oblik zamjenice.

Kada Koristimo Nenaglašene Oblike (Me, Te, Ga…)

Nenaglašeni oblici su kraći i lakši za izgovor, koriste se u svakodnevnom govoru kad nema posebnog naglaska na osobu.

Vidio me je.
Dao ti je knjigu.
Zovem ga.

Ovi oblici ne mogu stati sami – moraju biti dio rečenice uz glagol. Ne možeš reći samo “me” kao cijelu rečenicu.

Nenaglašeni oblici stoje uz glagol (obično iza, ali mogu i ispred ovisno o strukturi rečenice):

Vidio me je. (oblik “me” stoji između dva dijela glagola)
Dala mu je knjigu.
Rekao ti je istinu.

Kad imaš izbor između naglašenog i nenaglašenog oblika (a nema posebnog razloga za naglasak), uvijek je prirodnije koristiti nenaglašeni oblik u svakodnevnom govoru.

Dao mi je poklon. (prirodnije)
Dao meni je poklon. (zvuči kao da istaknuješ da je baš tebi dao, ne nekome drugome)

Osnovni princip: Ako želiš istaknuti – naglašeni. Ako samo iznosiš činjenicu – nenaglašeni.

Česte Greške i Kako ih Izbjeći

Greška #1: Korištenje nenaglašenog oblika nakon prijedloga

Sa me je razgovarao. ❌
Sa mnom je razgovarao. ✅

Nakon prijedloga ide isključivo naglašeni oblik – “sa mnom”, “o njemu”, “s tobom”, nikad “sa me”, “o mu”, “s te”.

Greška #2: Korištenje naglašenog oblika kad nije potreban naglasak

Vidio mene je. (ako nema kontrasta – zvuči neprirodno)
Vidio me je. ✅ (neutralno)

U većini svakodnevnih rečenica nenaglašeni oblik je ispravniji izbor.

Greška #3: Stavljanje nenaglašenog oblika na početak rečenice

Me zanima ta knjiga. ❌
Zanima me ta knjiga. ✅
Mene zanima ta knjiga. ✅ (s naglaskom)

Nenaglašeni oblici ne mogu stajati na samom početku rečenice. Ako želiš započeti rečenicu zamjenicom, koristi naglašeni oblik ili preokreni strukturu rečenice.

Trik za provjeru: Ako možeš izgovoriti zamjenicu samu kao odgovor na pitanje (“Tko? – Mene.”), onda je to naglašeni oblik. Ako ne možeš (“Tko? – *Me?” zvuči čudno), onda je nenaglašeni i mora uz glagol.

Povratna Zamjenica SEBE – Poseban Slučaj

Povratna zamjenica SEBE posebna je jer se odnosi na sam subjekt rečenice – osobu koja vrši radnju. Ne postoji u nominativu jer ne može biti subjekt sama sebi.

Što Je Povratna Zamjenica i Kako Se Koristi

Povratna zamjenica pokazuje da se radnja “vraća” na osobu koja je izvodi.

Mislim na sebe. (mislim na samu sebe)
Govoriš o sebi. (govoriš o samom sebi)
Brine se za sebe. (brine se za samu sebe)

Ključna razlika: SEBE se koristi za sve osobe i brojeve – ja, ti, on/ona/ono, mi, vi, oni/one/ona. Ne mijenja se ovisno o licu.

Ja gledam u sebe u ogledalu. (ja gledam ja)
Ti gledaš u sebe u ogledalu. (ti gledaš ti)
On gleda u sebe u ogledalu. (on gleda on)

Zamjeni li “sebe” s običnom osobnom zamjenicom, rečenica dobiva različito značenje:

Ja gledam u sebe. (ja gledam samog sebe)
Ja gledam u njega. (ja gledam drugu osobu – muškarca)

Najčešće se povratna zamjenica susreće u povratnim glagolima – glagolima koji uključuju povratnu česticu “se” ili “si”:

• oblačiti se (oblačim sebe)
• kupati se (kupam sebe)
• boriti se (borim se)
• dati si (dam sebi – dativ)

“Se” i “si” su zapravo nenaglašeni oblici zamjenice SEBE.

Sklonidba Zamjenice SEBE s Primjerima

Zamjenica SEBE sklanja se po padežima, ali nema nominativ jer ne može biti subjekt.

Obrati pažnju na genitiv i akuzativ – oba imaju isti oblik “sebe” (naglašeni) i “se” (nenaglašeni). Razlikuju se po glagolu i prijedlogu uz koji stoje.

Boji se. (genitiv – bojati se koga/čega)
Oblači se. (akuzativ – oblačiti koga/što)

Dativ “si” koristi se u povratnim konstrukcijama poput:

Kuvam si ručak. (kuvam sebi)
Pročitao si je knjigu. (pročitao je sebi – za sebe)

Instrumental “sobom” često dolazi s pridjevima koji izražavaju emocije:

Zadovoljan sobom. (zadovoljan sam samim sobom)
Sramim se sobom. (sramim se samog sebe – greška: pravilnije “sramim se sebe” jer “sramiti se” traži genitiv)

Pazi: Glagol određuje padež. “Sramiti se” traži genitiv (“sebe”), “biti zadovoljan” traži instrumental (“sobom”).

Mnogi učenici griješe kod razlikovanja “se” (nenaglašeni oblik od SEBE) i “je” (nenaglašeni oblik od ONA):

Ona se oblači. (ona oblači samu sebe – povratni glagol)
Ona je oblači. (netko drugi oblači nju – “je” = nju)

Kontekst je ključan.

Najčešće Greške Učenika s Osobnim Zamjenicama

Učenici najčešće griješe na nekoliko tipičnih mjesta. Evo tri najčešće greške s objašnjenjima zašto se događaju i kako ih izbjeći.

Greška #1: Miješanje Naglašenih i Nenaglašenih Oblika

Već smo dotakli ovu grešku, ali vrijedi je ponoviti jer se javlja u skoro svakoj zadaći.

Dao mene je knjigu. ❌
Dao mi je knjigu. ✅

Ili obrnuto:

S me je razgovarao. ❌
Sa mnom je razgovarao. ✅

Problem nastaje jer učenici ne razumiju da naglašeni i nenaglašeni oblici imaju različite uloge. Ako rečenica nema poseban naglasak ili kontrast, koristi nenaglašeni oblik. Ako rečenica stoji nakon prijedloga, koristi naglašeni oblik – bez iznimke.

Mali trik: Nenaglašeni oblici su kratki i “lijepe se” uz glagol – “dao mi je”, “vidio ga je”, “rekla ti je”. Naglašeni oblici stoje samostalno – “dao meni“, “vidio njega“, “rekla tebi“.

Greška #2: Pogrešan Padež Iza Prijedloga

Svaki prijedlog zahtijeva određeni padež (ili više njih ovisno o značenju), a učenici često ne pamte koja kombinacija je ispravna.

Govorio sam s tebi. ❌
Govorio sam s tobom. ✅

Prijedlog “s(a)” traži instrumental – “sa mnom”, “s tobom”, “s njim”, “s nama”.

Mislio sam na tebi. ❌
Mislio sam o tebi. ✅

Prijedlog “na” s glagolom “misliti” ne koristi se – umjesto toga koristimo “misliti o + lokativ” – “o meni”, “o tebi”, “o njemu”.

Najčešći prijedlozi i padež koji traže:

• o + lokativ: o meni, o tebi, o njemu
• k(a) + dativ: k meni, k tebi, k njemu
• s(a) + instrumental: sa mnom, s tobom, s njim
• bez + genitiv: bez mene, bez tebe, bez njega
• kod + genitiv: kod mene, kod tebe, kod njega
• zbog + genitiv: zbog mene, zbog tebe, zbog njega
• pored + genitiv: pored mene, pored tebe, pored njega

Ako nisi siguran, potraži u gramatičkom priručniku ili upitaj profesora – bolje propitati jednom nego izgubiti bodove na testu.

Greška #3: Zamjena Zamjenica Trećeg Lica

Treće lice (on, ona, ono, oni, one, ona) uzrokuje najviše problema jer se sklanja različito ovisno o rodu.

Ana je došla. Vidio sam ga. ❌
Ana je došla. Vidio sam je / ju. ✅

“Ana” je ženskog roda – zamjenica mora biti “je” ili “ju” (akuzativ ženskog roda), nikako “ga” (akuzativ muškog roda).

Druga česta greška – miješanje oblika “njega/ga” i “mu”:

Vidio sam mu. ❌
Vidio sam ga. ✅ (akuzativ)
Dao sam mu. ✅ (dativ)

“Mu” je dativ (“komu?”), “ga” je akuzativ (“koga?”). Glagol određuje padež – “vidjeti” traži akuzativ (“ga”), “dati” traži dativ (“mu”).

Još jedan problem – zaboravljanje na srednji rod:

Dijete je plakalo. On je bio gladan. ❌
Dijete je plakalo. Ono je bilo gladno. ✅

“Dijete” je srednjeg roda – zamjenica mora biti “ono”, a pridjev “gladno”.

Trik: Kad god zamjenjuješ imenicu zamjenicom, provjeri rod imenice i koristi isti rod zamjenice.

Praktične Vježbe i Trikovi za Brže Učenje

Teorija je dobra, ali bez vježbe nećeš savladati zamjenice. Evo nekoliko trikova koje možeš koristiti dok učiš.

Trik za Pamćenje Nenaglašenih Oblika

Nenaglašeni oblici osobnih zamjenica su kratki i “prianjaju” uz glagol poput magneta. Nikad ne stoje sami.

Pravilo prsta: Ako možeš pokazati prstom na osobu i reći samo tu riječ (“Mene.”, “Tebe.”), to je naglašeni oblik. Ako to zvuči čudno (“Me?” – nepotpuno), to je nenaglašeni oblik i mora ići uz glagol.

Još jedna stvar – nenaglašeni oblici su uvijek kraći od naglašenih:

• mene → me
• tebe → te
• njega → ga
• njemu → mu

Ako vidiš dulji oblik, najvjerojatnije je naglašeni. Kraći oblik – nenaglašeni.

Kako Prepoznati Koji Padež Trebaš Koristiti

Padeži ovise o glagolu ili prijedlogu u rečenici.

Ako je prijedlog prisutan, on određuje padež:

• s(a) → instrumental (s njim, sa mnom)
• o → lokativ (o meni, o tebi)
• k(a) → dativ (k tebi, k njemu)
• bez → genitiv (bez mene, bez tebe)

Ako nema prijedloga, glagol određuje padež zamjenice:

• vidjeti (koga?) → akuzativ: vidio ga, vidio je
• dati (komu?) → dativ: dao mu, dao joj
• bojati se (čega?) → genitiv: bojim se, bojim se njega
• govoriti (o kome?) → lokativ s prijedlogom: govorim o njemu

Postavi pitanje: Tko/što (nominativ), Koga/što (akuzativ), Komu (dativ), Koga/čega (genitiv), O kome (lokativ), S kim (instrumental). Odgovor će ti pokazati koji oblik zamjenice trebaš.

Kratke Vježbe za Samoprovjeravanje

Ovo su brze vježbe koje možeš raditi sam:

Vježba 1: Ispuni praznine

1. Dao sam _____ (ti – dativ) knjigu. (Odgovor: ti)
2. Vidio sam _____ (ona – akuzativ) u parku. (Odgovor: je / ju)
3. Govorim o _____ (on – lokativ). (Odgovor: njemu)
4. Idem s _____ (ti – instrumental). (Odgovor: tobom)
5. Nema _____ (ja – genitiv) ovdje. (Odgovor: mene / me)

Vježba 2: Naglašeni ili nenaglašeni?

Odaberi pravilnu zamjenicu:

1. Vidio sam (tebe / te) jučer. → te (nenaglašeni – neutralno)
2. S (me / mnom) si razgovarao. → mnom (naglašeni – nakon prijedloga)
3. Dao je (meni / mi) poklon. → mi (nenaglašeni – neutralno)
4. Pričali su o (meni / mi). → meni (naglašeni – nakon prijedloga)
5. (Ja / Mene) znam odgovor. → Ja (nominativ)

Vježba 3: Ispravi grešku

1. Govorio sam s tebi. → Govorio sam s tobom. (instrumental nakon “s”)
2. Vidio ga sam on. → Vidio sam ga. (“ga” je dovoljan, “on” je suvišan)
3. Dao sam mene knjigu. → Dao sam mi knjigu. (nenaglašeni dativ)
4. Nema me kod kuća. → Nema me kod kuće. (genitiv imenice “kuća”)
5. Bojim se sebe. → (Ovo je točno ako misliš na samog sebe, ali obično kažemo: Bojim se. – samo nenaglašeni oblik “se”)

Kad vježbaš, pokušaj napisati pet vlastitih rečenica s različitim padežima iste zamjenice – npr. “ja” u svim padežima. To će ti pomoći zapamtiti oblike.

Osobne Zamjenice u Rečenicama – Primjeri iz Stvarnog Života

Teorijske tablice i pravila su korisni, ali najbolje ćeš naučiti zamjenice kroz kontekst – rečenice kakve stvarno koristiš.

Primjeri iz Razgovora s Prijateljima

Osobne zamjenice najčešće koristimo u svakodnevnom razgovoru. Evo nekoliko tipičnih situacija:

Dogovaranje za druženje:

– Idemo mi u kino večeras?

– Da, ali ti moraš doći po mene kod kuće.

– Hoće li ona (Ana) ići s nama?

– Ne znam, pitat ću je.

– Dobro, ja ću rezervirati karte.

– Koliko nas ide?

– Nas četvero – ti, ja, on (Luka) i ona (Ana).

Pričanje o nekome:

– Vidio sam ga (Marka) jučer.

– Gdje?

– Kod pošte. Razgovarao sam s njim.

– Što ti je rekao?

– Rekao mi je da dolazi na zabavu.

– Hoće li doći sa sobom poklon?

(greška – bolje: Hoće li donijeti poklon?)

Traženje pomoći:

– Možeš li mi pomoći?

– Naravno, što ti treba?

– Trebaš li ti nešto od mene?

– Ne, ne treba mi ništa. Samo mi reci što da radim.

Primijeti kako nenaglašeni oblici (mi, ti, ga, je, nas, me) “teku” prirodno u razgovoru, dok naglašeni oblici (mene, tebe, njega) stoje kad želimo istaknuti osobu ili nakon prijedloga.

Primjeri iz Školskih Tekstova i Zadaća

U školskim tekstovima osobne zamjenice moraju biti preciznije jer pišemo formalno.

Sastavak o prijatelju:

Marko je moj najbolji prijatelj. On živi u istoj ulici kao i ja. Svaki dan idemo zajedno u školu. Meni je drago što ga poznajem jer mi uvijek pomaže kad mi treba. Njemu dajem svoje bilješke kad ne razumije lekciju, a on mi objašnjava matematiku. Nas dvojica smo nerazdvojni.

Ovdje smo koristili:

• Nominativ: on, ja, mi (subjekti)
• Dativ: meni, mi, njemu, mi (“komu je drago”, “komu pomaže”)
• Akuzativ: ga (“poznajem koga”)
• Genitiv: nas (“nas dvojica” – broj + genitiv)

Prepričavanje priče:

Ana i Luka su otišli u šumu. Ona je nosila ruksak, a on je nosio kartu. Kad su se izgubili, ona je rekla njemu: “Trebaš li ti pomoć?” On joj je odgovorio: “Ne, ja znam gdje smo.” No oni nisu znali put kući. Njih je spasio pas koji ih je vodio.

Ovdje smo koristili:

• Nominativ: ona, on, ja, oni (subjekti)
• Dativ: njemu, joj (“rekla komu”, “odgovorio komu”)
• Akuzativ: njih, ih (“spasio koga”, “vodio koga”)

Pisanje formalnog pisma:

Poštovani profesore,

Pišem Vam (veliko V jer je formalno obraćanje) jer mi je potrebna pomoć s domaćom zadaćom. Vi ste nam objasnili lekciju, ali ja nisam razumio jedan dio. Možete li mi pomoći? Ako imate vremena, javite mi se.

S poštovanjem,
Ivan

Ovdje smo koristili:

• Veliko “Vi” i “Vam” – formalno obraćanje profesoru (pišemo veliko kad se obraćamo jednoj osobi iz poštovanja)
• Dativ: mi (“potrebna mi je”, “javite mi se”)

Zapamti: U formalnom pismu zamjenica “vi” se piše velikim slovom (Vi, Vam, Vas…) kad se obraćamo jednoj osobi. U neformalnom razgovoru ili kad se obraćamo grupi, pišemo malim slovom.